Srbija 20 godina čeka da Amerikanci zaborave braću Bitići, ali…

Gotovo da ne prođe susret srpskih i američkih zvaničnika da se ne pomene slučaj ubistva braće Bitići u Srbiji 1999. godine, kosovskih Albanaca sa američkim državljanstvom.

To se desilo i prije nekoliko dana u Minhenu, gdje je grupa američkih kongresmena sa srpskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem razgovarala upravo na ovu temu, čineći i konkretan zahtjev – hapšenje i izručenje Gorana Radosavljevića Gurija, bivšeg komandanta srpske Žandarmerije zbog umiješanosti u njihovo ubistvo.

Međutim, ovo nije prvi put da je slučaj braće Bitići dospeo u žižu odnosa Srbije i SAD. Koliko je Americi rešenje tog pitanja važno, svedoči i to što je sredinom prošle godine američki Senat usvojio rezoluciju kojom se kritikuje postupanje Srbije u ovom slučaju, i u kojoj se ističe da će ono ostati jedan od glavnih faktora u izgradnji daljih odnosa Srbije i Amerike.

– Slučaj braće Bitići će i dalje biti na našoj bilateralnoj agendi – rekao je prije nekoliko mjeseci američki ambasador u Srbiji Kyle Scott, potvrdivši još jednom da SAD od ovog slučaja neće odustati, niti će ga zaboraviti.

Međutim, srpske vlasti su ga skoro dvije decenije, malo po malo zaboravljale, ali uzalud, jer svako malo budu opomenute. To se desilo i ovog puta u Minhenu, gdje su sa Vučićem razgovarali oni koji se slučajem bave godinama unazad. Vučić im je, osim kao predsjednik, bio prava adresa i zbog toga što je policijski general Guri, čije hapšenje i izručenje traže, ujedno i član Srpske napredne stranke (SNS), na čijem čelu je upravo srpski predsjednik. Ova “crtica” nalazi se i u rezoliciji američkog Senata.

Goran Radosavljević Guri

Vučić je rekao da Srbija neće štititi nikoga ko je činio zločine, ali i da su potrebni dokazi da djeluje. Kako je rekao, sve to je naveo i u razgovoru sa delegacijom američkih senatora u Minhenu koji se ticao ovog slučaja. Rekao je i da je ubistvo braće Bitići težak zločin, da srpske vlasti rade na njegovom ispitivanju, ali da je za postupanje neophodno imati dokaze.

Koliko će ovakav odgovor zadovoljiti SAD, vidjeće se u narednom periodu ali, imajući u vidu odlučnost i stalne opomene, mala je vjerovatnoća da će od toga odustati.

Rješavanje ovog slučaja kao pretpostavke bilateralnih odnosa sa SAD, također se može tumačiti kao jedna vrsta pritiska na srpske vlasti da slučaj dovedu do kraja.

Šta piše u Rezoluciji američkog Senata

U ovom dokumentu, između ostalog, insistira se na otkrivanju počinilaca ubistva braće Iljira, Mehmeta i Agrona. Također, jasno se navode imena trojice tadašnjih visokih funkcionera Ministarstva unutrašnjih poslova SR Jugoslavije: ministara unutrašnjih poslova Vlajka Stojiljkovića (izvršio samoubistvo 2002. godine), načelnika resora javne bezbjednosti MUP-a Srbije Vlastimira Đorđevića (osuđen u Hagu na 18 godina) i komandanta specijalnih jedinica policije (PJP) na Kosovu i Metohiji Gorana Radosavljevića Gurija.

Inače, slučaj braće Bitići nalazi se u srpskom Tužilaštvu za ratne zločine i, prema zvaničnim podacima, za pomaganje u ubistvu suđeno je pripadnicima žandarmerije Sretenu Popoviću i Milošu Stojanoviću, ali su oni i pravosnažno oslobođeni odgovornosti 2013. godine.

Sreten Popović i Miloš Stojanović (prvi i treći s lijeva na desno)

Navodna umiješanost u ubistvo braće Bitići dovela je do toga da krajem prošle godine Goranu Radosavljeviću Guriju američke vlasti zabranen ulazak u SAD, ali ne samo njemu, već i njegovoj supruzi i kćerki.

Za to vrijeme general Radosavljević odbacuje bilo kakvu odgovornost za smrt braće Bitići, koji su imali albansko-američko državljanstvo.

– Dao sam izjave istražnim organima, hiljadu puta sam o tome pričao, tako da je nonsens da govorim o tome uopšte – rekao je Radosavljević.

Sporazum o izručenju

Ipak, da bi stvari u ovom slučaju ipak mogle da se preokrenu, sugeriše i izmjenjen Sporazum o ekstradiciji između Srbije i SAD, koji je prošle nedjelje usvojila Skupština Srbije, i kojim se omogućava izručenje državljana koji se terete za krivična djela za koja je zaprijećena kazna zatvora duža od godinu dana.

Ono što je zanimljivo, ekstradicija može biti obavljena bez obzira na državljanstvo osumnjičenog, ali uz diskreciono pravo države da odbije izručenja u slučajevima kada su krivična djela počinjena prije 1. januara 2005.

Metak u potiljak

Braća Bitići uhapšena su 23. juna 1999. godine od strane srpske vojske u okviru SRJ kada su “slučajno prešla ono što je tada bilo neobilježena administrativna granica”, navodi se u tekstu Rezolucije. Također, piše i da su oni bili u zatvoru 15 dana zbog nezakonitog ulaska u SRJ u Prokuplju, kao i da je sud naredio njihovo puštanje 8. jula 1999. godine.

Međutim, piše u Rezoluciji, umjesto da budu puštena, braću Bitići jedinica za specijalne operacije srpskog MUP odvodi u objekat za obuku u Petrovo Selo, također u Srbiji, gdje su sva trojica likvidirana.

Navodi se i da je Ambasada SAD u Beogradu 17. jula 2001. godine obaviještena da su tijela Iljira, Agrona i Mehmeta Bitićija pronađena sa vezanim rukama i ranama od metaka na potiljcima, i to u masovnoj grobnici.

Pismo senatora

Iako Srbija godina pokušava da taj slučaj gurne pod tepih, Amerikanci ne odustaju. Tome u prilog svjedoči i pismo iz 2017. grupe republikanskih kongresmena upućeno američkom potpredsjedniku Mikeu Penceu u kojem se između ostalog navodi da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić okrivio bivšeg komandanta žandarmerije Gorana Radosavljevića Gurija za umiješanost u ubistvo braće Bitići.

“Dragi potpredsjedniče Pence,

pišemo vam povodom sastanka sa srpskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem i neriješenim slučajem ubistava Amerikanaca Iljira, Agrona i Mehmeta Bitićija koja su se dogodila u Srbiji 1999. godine.

Od 2014. godine predsjednik Vučić nije pružio više od obećanja za rješavanje slučaja torture i ubistva trojice američkih državljana iz Njujorka.

Po završetku rata na Kosovu, iz samog vrha srpske vlasti naređena je egzekucija Illjira, Agrona i Mehmeta Bitićija, dijelom zbog toga što su državljani Amerike.

Tokom svojih prethodnih posjeta Bijeloj kući 2015. godine predsjednik Vučić je obećao američkom narodu kao i visokim funkcionerima SAD uključujući i tadašnjeg potpredsjednika Joea Bidena, da će riješiti ovaj slučaj u najkraćem mogućem roku.

Ta obećanja nisu ispunjena. Predsjednik Vučić je nastavio da održava bliske odnose sa glavnim osumnjičenim u ovom slučaju, Goranom Gurijem Radosavljevićem.

Kada je ambasador SAD u Srbiji, Kyle Scott, ispitivao odnos Vučića i Radosavljevića predsjednik je rekao da bi “kritičari trebali da se stide”.

Sve ovo se dogodilo uprkos uvjeravanjima predsjednika Vučića da je Radosavljević odgovoran za navedene zločine.

Zaključak je da predsjednik Vučić ne drži svoja obećanja i ne poštuje odlučnost američke vlade da traži pravdu u slučaju Bitići.

S poštovanjem zahtjevamo da ovaj slučaj bude jedna od tema na predstojećem sastanku sa predsjednikom Vučićem, i duboko cijenimo svaku pomoć u rješavanju istog i potrazi za pravdom”.