praktična nastava
Učenici za šest mjeseci prakse nisu vidjeli ništa osim džogera
I u najmanjoj lokalnoj zajednici osnovan je bar po jedan mali srednjoškolski centar koji danas “školuje sve i svašta” i gdje je kvalitet samim tim upitan
Predsjednik Aktiva direktora srednjih škola regije Prijedor Valentina Sovilj izjavila je da se iz privrede često čuju kritike na kvalitet obrazovnog sistema, ali da i školstvo ima kritike na račun privrede i da su rijetke firme u kojima se sprovodi praktična nastava, a da su nastavnici zadovoljni kvalitetom onoga što se tamo đacima pruža.
“Imali smo primjera da učenici za šest mjeseci prakse u jednoj firmi nisu vidjeli ništa osim džogera. Lično ne vjerujem da je dualno obrazovanje vrhunac kvaliteta. Ne može svako da uči dijete. Postoje pedagoške i andragoške norme”, rekla je Soviljeva – jedan od panelista konferencije o međuopštinskoj saradnji na privlačenju investicija koja je u Prijedoru okupila učesnike iz Slovenije, Hrvatske, BiH i Srbije.
Ona je naglasila da su u ranijem sistemu srednje stručne škole imale status regionalnih centara gdje se i mogao održavati kvalitet, ali da je kao posljedica tranzicije sada u svakoj, pa i najmanjoj lokalnoj zajednici, osnovan bar po jedan mali srednjoškolski centar koji danas “školuje sve i svašta” i gdje je kvalitet samim tim upitan.
“Škole, međutim, nisu tako trome kao što je cijeli sistem. Novi zakon o srednjem obrazovanju ima dovoljno manevarskog prostora i daje nam mogućnost da reagujemo. Priča o zastarjelosti nastavnih planova i programa nije argument, jer zakon daje 30 odsto prostora za promjene i inovacije”, navela je Soviljeva.
Ona je odbacila optužbe da se upisna politika kroji za potrebe zbornice, a ne učenika, navodeći da je u školi u kojoj je zaposlena posljednjih godina bilo mučnih i bolnih situacija zbog tehnološkog viška, kao i namicanja norme u po nekoliko škola u regiji.
“Nama djeca dolaze u suzama jer nisu primljena na zanimanja zavarivač, a to je zanimanje koje stalno traži Slovenija. Dobili smo jedno kombinovano odjeljenje sa pola kuvara i pola konobara i 47 učenika koji se nisu kvalifikovali za kuvare otišlo je u gimnaziju. Niko neće u gimnaziju koja bi trebalo da je elitna škola. To je posljedica uravnilovke”, dodala je Soviljeva.
Goran Rodić iz Agencije za ekonomski razvoja grada Prijedora “Preda-PD” rekao je da su ranije problemi poslodavaca bili visoke kamate, nedostatak fondova, manjak prostora za širenje biznisa, a da je posljednjih 10 godina najveći problem nedostatak kvalifikovane radne snage, koji sada zbog masovnijeg iseljavanja dostiže možda i vrhunac.
“Lokalna drvorperada je započela promjene i saradnja privrede i obrazovanja ponovo je jedna od ključnih stvari u kontekstu lokalne ekonomije. Mi u `Predi` postavili smo sebi cilj da poboljšamo tržište rada kroz poboljšanje performansi srednjeg stručnog obrazovanja i za proteklih pet-šest godina uloženo je posredstvom ove agencije oko 600.000 KM u opremanje srednjih stručnih škola”, naveo je Rodić.
On je dodao da se u redovnom srednjem obrazovanju mogu očekivati efekti dugoročno, a u obrazovanju odraslih kratkoročno, kao i da je u obrazovanju odraslih akcenat na osposobljavanju, a ne na prekvalifikaciji i dokvalifikaciji.
“Više od 59 programa za obrazovanje odraslih imamo sada u Prijedoru, a u izvođenju praktične nastave učestvuje više od 25 firmi. Najviše je ugovora sa Mašinskom školom Prijedor jer su takvi zahtjevi lokalne privrede”, pojasnio je Rodić.
Saša Aćić iz Unije poslodavaca Republike Srpske rekao je da treba reformisati cijeli sistem obrazovanja, od jaslica pa naviše.
“Djetetu se kod nas odmalena govori: `nemoj`, `ne znaš`, `ne možeš`, umjesto `ti možeš`, `ti hoćeš`, `ti znaš`. I to je jedan od razloga što nam djeca odlaze u zemlje koje imaju drugačiji odnos prema njima”, naveo je Aćić.
On je dodao da se upisna politika ne smije prilagođavati onima koji rade u obrazovnom sistemu, nego onima koji u njega ulaze.
Goran Račić iz Područne privredne komore Banjaluka naglasio je da je novi zakon o srednjem obrazovanju dao mogućnost razvoja dualnog obrazovanja i da se Berlinskim sporazumom iz 2014. godine zaključilo da na Balkanu treba početi uvoditi dualno obrazovanje kakvo, između ostalih, ima Austrija.
Trodnevnu konferenciju organizuje Agencije za ekonomski razvoj grada Prijedora “Preda-PD” kao završnicu projekta “Međuopštinska saradnja Prijedora, Kozarske Dubice i Gradiške na razvoju instrumenata lokalnog ekonomskog razvoja – MOS-LER” koji je dio zajedničkog programa EU i Vlade NJemačke “EU Prolokal”.