Tortura u Republici Srpskoj: Da li je Dodik napravio stranačku obavještajnu službu?

Odbor za bezbjednost Narodne skupštine Republike Srpske u srijedu, 20. februara, održaće sjednicu povodom ugrožene bezbjednosti poslanika Draška Stanivukovića i njegovog saradnika Ivana Begića.

Sjednica je sazvana na zahtjev Kluba poslanika Partije demokratskog progresa, čiji je Stanivuković član.

Zahtjev kluba PDP uslijedio je nakon što je Stanivukoviću u noći 12. februara razbijen automobil u dvorištu porodične kuće u Banjaluci, piše Žurnal.

Banjalučka policija je tim povodom privela Stanivukovićevog saradnika Ivana Begića, koji je u večeri 11. februara, kako tvrde, dovezao Stanivukovćev automobil do porodične kuće narodnog poslanika. Policija je potom saopštila da je Begić odbio poligrafisanje, što je on demantovao, a onda je Stanivuković objavio audio snimak sa saslušanja Begića, koji svjedoči o jasnim prijetnjama koje je policijski inspektor Miloš Bandić uputio Begiću.

BANDIĆEVE PRIJETNJE

Bandić, koji je načelnik Odjeljenja za imovinske delikte u Policijskoj upravi Banajluka, zaprijetio je Begiću da mu može učiniti šta god zaželi – prebiti ga, baciti niz stepenice, zgaziti i išamarati gdje god da ga vidi.

„Država mi kupila pištolj i rekla – Miloše izvoli“, rekao je Bandić u policijskoj stanici Bagiću, što je, sama po sebi, veoma jasna i precizna prijetnja policijskog službenika.

Objavljeni snimak sa Begićevg saslušanja otkrio je da policija otvorenim prijetnjama prisiljava Begića da lažno svjedoči o razbijanju automobila Draška Stanivukovića.

“Dao si izjavu, sve, ali nama se ta izjava ne uklapa”, rekao je inspektor Bandić prilikom saslušanja Ivana Begića.

To je jasan znak da su na sličan način pokušavali da „spakuju“ i izjave brojnih građana Banjaluke, koje su u poslednjih mjesec i po dana privodili, pokušavajući da optuže Davora Dragičevića, Draška Stanivukovića i Željka Dabića za navodni pokušaj državnog udara 25. decembra prošle godine, za šta su im podnijeli krivične prijave.

Odbor za bezbjednost Narodne skupštine RS, osim o ovom slučaju, trebalo bi ministru unutrašnjih poslova Republike Srpske Draganu Lukaču i direktoru Policije RS Darku Ćulumu, da postavi još niz pitanja, koja se odnose na nezakonitosti u radu policije i narušavanje ljudskih prava i sloboda gradjana Banjaluke od pripadnika MUP RS.

PITANJA ZA MINISTRA I DIREKTORA

Članovi odbora za bezbjednost Narodne skupštine RS morali bi, ako hoće pošteno da rade svoj posao u interesu građana i u skladu sa ovlaštenjima koja imaju po zakonu i Ustavu, od aktuelne vlasti u RS, prije svega ministra Lukača i direktora Policije Darka Ćuluma da zatraže odgovore i na sledeća pitanja:

Ko je i zbog čega naredio brutalno nasilje pripadnika Jedinice za podršku MUP RS i ostalih policijskih službenika nad građanima Banjaluke 25. decembra prošle godine, kada su komunalci sa Trga Krajine „počistili“ sva obilježja posvećena ubijenom mladiću Davidu Dragićeviću?

Zbog čega su tog dana uhapšeni roditelji ubijenog mladića, Davor Dragićević i Suzana Radanović, kao i desetine građana, među kojima je bilo i narodnih poslanika? Da li samo zato što traže da se otkriju i kazne ubice Davida Dragičevića?

Da li je među pripadnicima specijalne policije, koja je tog dana batinala građane Banjaluke, bilo i razbijača koji nisu pripadnici MUP RS, već su došli sa strane?

Zašto se nasilje ponovilo 30. decembra, nakon poslednjeg velikog skupa „Pravda za Davida“ i protestne šetnje nakon tog skupa, kada je takođe uhapšeno više desetina Banjalučana, od kojih su neki bili slučajni prolaznici na Trgu Krajine?

Zašto policija od 25. decembra prošle godine do danas, svakodnevno ograničava kretanje građanima Banjaluke, zabranjuje svaku vrstu okupljanja, koje broji više od tri čovjeka, čak upada i u crkveno dvorište i odatle na saslušanja odvodi ljude koji podržavaju porodicu Dragičević?

Da li je u Banjaluci uveden policijski čas, i ako jeste, po kom osnovu?

Zašto nisu pokrenuti postupci niti su podnesene krivične prijave protiv svih pripadnika MUP-a koji su, prema dokumentima Okružnog tužilaštva Banjaluka, učestvovali u uništavanju dokaza o ubistvu Davida Dragičevića?

ŠTA RADI SAVJET ZA ZAŠTITU

Kada će već zasjedati, Odbor za bezbjednost Narodne skupštine RS, trebalo bi da od vrha vlasti RS zatraži objašnjenje, a potom obavijesti javnost, šta radi Savjet za zaštitu ustavnog poretka, koji je zvanično počeo sa radom početkom ove godine.

Žurnal je još u januaru 2014. godine objavio da je u Službenom glasniku RS objavljena odluka o osnivanju Savjeta za zaštitu Ustavnog poretka i da su njeni glavni kreatori bili Slavko Mitrović, siva eminencija i dugogodišnji najbliži Dodikov saradnik, i Predrag Ćeranić, nekadašnji visoki funkcioner bivše Obavještajne službe RS, koji je jedno vrijeme bio i u OSI.

Žurnal je tada objavio i da će Savjet djelovati pri Kabinetu predsjednika RS i biti mu direktno odgovoran, te da će na usluzi Savjetu biti i neke zaštitarske agencije iz RS bliske Dodiku, kao i ilegalna oprema za prisluškivanje.

Opozicioni predstavnici tada su tvrdili da je odluka o osnivanju Savjeta neustavna, jer su u „jednom tijelu, organu ili čovjeku spojene ove dvije funkcije”.

Nakon pet godina Savjet je proradio u punom kapacitetu. Njime predsjedava Siniša Karan, koji je sada šef kabineta premijera Radovana Viškovića, a članovi Savjeta su Sredoja Nović, Predrag Ćeranić, Srđan Rajčević i Draga Mastilović.

Prema saznanjima Žurnala, na meti Savjeta su opozicioni političari, grupa „Pravda za Davida“, pojedine nevladine organizacije, kao i novinari, koji oštro kritikuju rad establišmenta u RS.

Aktiviranje Savjeta za zaštitu ustavnog poretka RS je indikativno i signalizira da Dodik ima namjeru da oživi Državnu bezbjednost RS, odnosno da je stvorio stranačku obavještajnu službu, koja će na sve načine – plasiranjem medijskih spinova, progonima, praćenjima, pritiscima pokušati da uguše svaki kritički stav spram aktuelne vlasti u RS.