Vanjskotrgovinska komora BiH
BiH prošle godine izvezla robu u vrijednosti većoj od 12 milijardi KM
Ono što ističe kao dobre stvari jeste smanjenje vanjskotrgovinskog deficita sa Rusijom, Italijom, Hrvatskom, Srbijom i povećanje suficita sa Austrijom i Slovenijom
Bosna i Hercegovina (BiH) je u 2018. godini ostvarila ukupan izvoz robe u vrijednosti od 12.258.275.000 KM, što je za 7,67 posto više u odnosu na 2017. godinu, podaci su Vanjskotrgovinske komore BiH, javlja Anadolu Agency (AA).
Vanjskotrgovinski defict u 2018. godini iznosi 7.335.193.000 KM i povećan je za 3,86 posto u odnosu na prethodnu godinu.
“Rezultati vanjskotrgovinskog bilansa BiH za 2018. godinu su za mene solidni, ohrabrujući i bolji nego što su bili u 2017. godini. Prvi put smo u vanjskotrgivinskom bilansu prešli 16 milijardi eura što je veliki doprinos i posebno ističen pokrivenost uvoza izvozom koji je premašio 62 posto”, istakao je ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović.
Ono što ističe kao dobre stvari jeste smanjenje vanjskotrgovinskog deficita sa Rusijom, Italijom, Hrvatskom, Srbijom i povećanje suficita sa Austrijom i Slovenijom.
“Sa Njemačkom prvi put imamo obim razmjene koji prelazi četiri milijarde KM. Sa Srbijom smo također u prošloj godini postigli maksimum u izvozu, preko 1,2 milijardi KM i historijsku pokrivenost sa 62 posto”, rekao je Šarović.
Poručio je da se bh. ekonomija pokazala otpornijom na određene druge okolnosti, na loš poslovni ambijent koji je važio za sve privrednike u prošloj godini.
Momir Tošić, direktor Sektora za makroekonomski sistem VTK BiH, kazao je da je ukupna vrijednost uvoza roba u BiH u 2018. godini iznosila više od 19,5 milijardi i veća je za 6,21 posto u odnosu na godinu ranije.
“Što se tiče vanjskotrgovinske razmjene u BiH, idemo naprijed. Naš izvoz je 12.258.000.000 KM što je rast u odnosu na 2017. veći za 7,67 posto. Uvoz je 19,5 milijardi i on raste ali nešto manje sa 6,21 posto. Obim je dostigao već više od 31,8 milijardi KM i njegov rast je 6,77 posto”, pojasnio je Tošić.
Kako je kazao, i dalje imaju deficit kada je riječ o robnoj razmjeni.
“Ona je više od 7,3 milijardi. Ono gdje možemo reći da se krećemo u dobrom pravcu jeste da smo podigli pokrivenost uvoza izvozom na 62,56 posto odnosno u odnosu na prošlu godinu za 1,37 posto”, rekao je Tošić.
Porast izvoza iz BiH u odnosu na prethodnu godinu osvaren je u svim zemljama vodećim partnerima u vanjskotrgovinskoj razmjeni. Najviše procentualno ostvaren rast izvoza zabilježen je u Crnu Goru, Srbiju, Hrvatsku…
“Evropska unija je i dalje najznačajniji partner BiH u vanjskotrgovinskoj razmjeni. U EU izvozimo 72,1 posto, kada je riječ o robnoj vrijednosti to je 8,8 milijardi, a uvozimo 66,2 posto”, rekao je Tošić.
Najznačajniji partner po obimu vanjskotrgovinske razmjene iz EU je Hrvatska. Obim vanjskotrgovinske razmjene sa Hrvatskom u 2018. godini iznosio je 4.649.091.000, od čega je izvoz iznosio 1,51 milijardi KM a uvoz 3,13 milijarde KM. Nedovoljna pokrivenost uvoza izvozom od 48,4 posto, povećana je u odnosu na prethodnu godinu, zahvaljujući povećanju izvoza u Hrvatsku za 14,21, dok je uvoz iz Hrvatske povećan za 5,55 posto.
“Drugi najznačajniji partner BiH su zemlje CEFTA-e. Kada je riječ o robnoj razmjeni izvozimo u zemlje CEFTA-a 27,2 posto, a uvozimo 15. Na tržište CEFTA-e u 2018. godini je iz BiH izvezena roba u vrijednosti od 2,10 milijardi KM i izvoz je u odnosu na prethodnu godinu veći za 9,10 posto. Sa područja CEFTE uvezli smo robe u vrijednosti od 2,94 milijardi KM, što je za 3,04 posto više u odnosu na prethodnu godinu”, rekao je Tošić.
Pokrivenost uvoza izvozom sa zemljama CEFTA-e iznosi 71,6 posto. BiH ostvaruje suficit sa svim zemljama CEFTA-e osim sa Srbijom i Makedonijom gdje su pokrivenosti uvoza izvozom 50 i 82,8 posto. U 2018. godini izvoz je smanjen u Albaniju, Makedoniju i Kosovo, dok je uvoz u BiH smanjen iz Crne Gore.
Najznačajniji vanjskotrgovinski partner iz CEFTA regiona po obimu razmjene je Srbija. Na tržište Srbije izvežena je roba u vrijednosti od oko 1,32 milijardi KM, što je za 14,61 posto više u odnosu na prošlu godinu. Sa područja Srbije, uvežena je roba u vrijednosti oko 2,65 milijardi KM i time je povećan uvoz za 4,20 posto u odnosu na prethodnu godinu.
U ostalim tržištima primjećeno je smanjenje izvoza i povećanje uvoza iz Ruske Federacije i SAD-a i Kine. Kod uvoza, najveći procenat povećanja je zabilježen kod uvoza robe iz Rusije, Švicarske, Kine.
Iz navedenih procentualnih pokazatelja uočavamo povećanje pokrivenosti uvoza izvozom u Hrvatsku i Srbiju u odnosu na prošlu godinu.
“Bitno je napomenuti da u ukupnom obimu razmjene vodeća zemlja je Hrvatska sa 14,60 posto i Srbija sa 12,49 posto. Kada je riječ o najznačajnijim partnerima u izvozu naših roba na prvom mjestu je Njemačka sa 14,33 posto, zatim Hrvatska sa 12,36, Italija 11,10, Srbija 10. Prva zemlja u uvozu je Hrvatska, kao članica EU sa 15,99 posto, zatim Srbija sa 13”, izjavio je Tošić.
Prema njegovim riječima, najviše izvezene vrijednosti prema Hrvatskoj su električna energija, sirovi aluminij, drvo, tkanine, a najviše uvozimo robe iz Hrvatske i to naftna ulja, čokolade, naftni plinovi…
“Sa Turskom već imamo obim razmjene preko milijardu. Izvoz u Tursku iznosio je 325 miliona i manji je u odnosu na prethodnu godinu za 24 posto, a uvoz iz Turske povećan za 14 posto i iznosi oko 753 miliona. Kada je riječ o Turskom tržištu bitno je napomenuti da izvozimo ulje od suncokreta 87 miliona, otpaci od željeza 44 miliona, goveće meso 40 miliona i bombe, granate, torpedo 28 miliona. A iz Turske najviše uvozimo kostime, tepisi, lijekovi…”, istakao je Tošić.
Dodao je da tradicionalno u strukturi vanjskotrgovinske razmjene najveći obim se ostvaruje u drvnom i metalskom sektoru.
Nemanja Vasić, predsjednik VTK-a BiH, kazao je da je vanjskotrgovinski deficit sa Hrvatskom i Srbijom 3 milijarde.
“Dakle, Hrvatska i Srbija 1,8 milijardu roba iz trećih zemalja uvezu u BiH. Naš problem u BiH je što nismo prepoznati kao regionalni centar”, pojasnio je Vasić.
Danas je ukazano i da BiH nema dovoljno razvijenu prerađivačku industriju usljed skromne proizvodne baze uglavnom resursno i radno intezivnih industrijski grana zbog čega se ne ostvaruje veća dodana vrijednost proizvoda.
Izvozni rast posljednjih godina, BiH ostvaruje zahvaljujući pojačanom rastu izvozne tražnje i rasta svjetskih cijena a ne značajnijoj strukturnoj promjeni unutar BH ekonomije.
