Riješiti Kosovo, pa od BiH napraviti evropskiju državu

Nema razloga da se sa strepnjom gleda na promjenu granice kao moguće rješenje kosovskog problema, poručuje istraživač na Londonskoj školi ekonomije i političkih nauka, ekspert za jugoistočnu Evropu, James Ker-Lindsay.

“Ako jednostrano proglašenje nezavisnosti Kosova 2008. nije zabrinulo međunarodnu politiku i nije vodilo ka konfliktu, zašto bi dogovor Beograda i Prištine trebalo da zabrine međunarodnu javnost”, upitao je u intervjuu Tanjugu, prenosi Al Jazeera.

Prema njegovim riječima, razumljivo je da postoji zabrinutost po pitanju promjene granice i razmjene teritorija kao mogućeg rješenja, ali, ističe, postoje “snažni argumenti” koji ukazuju na to da se ne treba plašiti konflikta kao posljedice takvog rješenja.

‘Škakljivo pitanje’

Međunarodna zajednica, dodaje, treba prihvatiti svako rješenje do kojeg bi dogovorom došli Srbija i Kosovo, a tako i razmjenu teritorija.

“Znam da se radi o škakljivom pitanju. Nalazimo se u veoma teškoj situaciji deset godina od proglašenja nezavisnosti Kosova. Znam da neke zemlje povlače priznanje, ali ne treba vjerovati da je moguće da se Kosovo ponovo spoji sa Srbijom. Istovremeno i Priština zna da ne može pristupiti Evropskoj uniji i Ujedinjenim narodima ako nema dogovora sa Srbijom. Mislim da je to ključno i pruža priliku objema stranama za dogovor”, ukazao je on.

Ker-Lindsay ističe da ideju o promjeni granice i razmjeni teritorija mnogi posmatraju sa pomiješanim osjećanjima, ali je bitno da lideri obje strane razgovaraju o svim opcijama.

“Sve što obje strane dogovore, trebalo bi da prihvatimo i međunarodno podržimo”, smatra ona.

Dodaje da nema sumnje da se na svaku promjenu granica na Balkanu gleda sa nervozom, da postoji zabrinutost da bi to moglo imati negativan efekat po Bosnu i Heregovinu.

“Međutim, aktuelna situacija u Bosni I Hercegovini je destabilizirajuća. Ako bi Beograd i Priština postigli dogovor, koji bi bio prihvaćen u Vijeću sigurnosti UN-a, on bi bio u saglasnosti sa međunarodnim pravom, i tako ne bi imao nikakve posljedice po Bosnu i Hercegovinu. Argument da bi to uticalo na situaciju u Bosni i Hercegovini tada ne bi stojao”, rekao je on.

Objašnjava da bi to bio dogovor dvije strane, i da bi to značilo da, ako bh. entitet Republika Srpska želi nešto da mijenja, mora za to da dobije odobrenje Bosne I Hercegovine.

‘Pozitivan trenutak’

Smatra da bi postizanje dogovora Srbije i Kosova učinilo Zapadni Balkan sigurnijim okruženjem i stabilnijom regijom.

Kaže i da je rješenje konflikta između Makedonije i Grčke stvorilo “pozitivan trenutak” u regiji, koji treba iskoristiti.

“Rješenje spora oko imena makedonske države je fantastična vijest za regiju. To rješava problem koji je postojao više od 25 godina. Mnogi koji su pratili dešavanja na Zapadnom Balkanu znaju da smo imali tri velika problema. Jedan je bilo pitanje imena Makedonije, drugi je problem između Beograda i Prištine, a treći je Bosna i Hercegovina. Dogovorom Atine i Skoplja broj problema u regiji je smanjen”, ukazao je on.

Sada se, uvjeren je, pažnja mora posvetiti rješavanju preostala dva problema, kako bismo, kaže, “završili posao na Zapadnom Balkanu”.

“Rješenje kosovskog problema značilo bi, nakon rješenja spora Atine i Skoplja, nestajanje dva velika problema, i omogućilo bi da se skoncentriramo na Bosnu i Hercegovinu, da od nje napravimo više evropsku zemlju”, objasnio je britanski analitičar.