Beharić: U Evropi se vrednuje angažiranost i sposobnost

Samir Beharić iz Jajca završna je godina Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, a drugu godinu studija proveo je na Freie univerzitetu u Berlinu kao stipendista Erasmus mundus programa. Odatle nosi samo pozitivne utiske i rado bi opet tamo otišao ali s ciljem da se vrati u BiH.

Vršnjacima poručuje da također apliciraju za tu stipendiju i podsjeća ih da se na evropskim fakultetima vrednuje angažiranost i sposobnost, “sve ono što se kod nas ne priznaje“.

U Berlinu je Samir Beharić boravio deset mjeseci, nosi pozitivne utiske kako o akademskom radu, tako i vannastavnim aktivnostima te misli da slično treba da prođu i drugi bh. studenti. Studij u Berlinu ne može se, kaže, usporediti ni sa čim što je dosad iskusio, i akademski i vannastavno. Stipendijom mu je bila plaćena školarina, putni trošak, osiguranje i dodijeljena mjesečna stipendija od 1.000 eura.

– Studij u Berlinu predstavlja koheziju akademskog prenesenog znanja, evropskog znanja, Bolonjskog procesa studiranja, koji, nažalost, u BiH kao studenti još ne možemo da iskusimo. Za razliku od Univerziteta u Sarajevu, kritičko mišljenje se na Freie univerzitetu smatra svetim imperativom – kazao je.

Priča da je za vrijeme studija u Berlinu imao priliku da sluša predavanja renomiranih profesora iz država Evropske unije, ali i gostujućih predavača s Harvarda, Yalea, MIT-a, čija su predavanja bila posebno posjećena. To je nešto što bh. studenti mogu da iskuse samo putem programa razmjene kakav su Erasmus mudnus i novi program Erasmus+, koji traje od 2014. do 2020. godine.

– Smatram da svaki student UNSA treba da prođe ono što sam prošao za dva semestra. Studiranje na jednom mjestu vidim kao čitanje samo jedne stranice velike knjige, a programi stipendiranja studenata nas odvode u svojevrsnu biblioteku univerziteta gdje proširujemo vidike, bogatimo intelekt i postajemo nove, bolje osobe – kazao je.

Beharić ističe da je za boravka u Berlinu bio na Institutu za političke nauke pri njihovom departmanu za publicistiku i medijske nauke. To je jedan od najutjecajnijih departmana te vrste u Berlinu, a predavanja je slušao po vlastitom izboru.

– To je superstvar jer sam u Berlinu imao veliki izbor predmeta, a odabrao sam one koje želim da slušam. Tamo nije kao kod nas, gdje na drugoj godini imam 12 predmeta, čak i one izborne nam nametnu – ističe.

Smatra da je anomalija što mu ovdje ne priznaju sve te ispite, te će ih morati polagati.

Behrić ima prosjek ocjena iznad 9, ali je, kaže, za Erasmus mundus aplicirao kad je bio na prvoj godini fakulteta i u indeksu nije imao upisanih ocjena. Naglašava da je na evropskim univerzitetima važna marljivost i spremnost za stjecanje znanja, a važna je i angažiranost van fakulteta.

– Za apliciranje na Erasmus mundus i Erasmus+ projekt prosjek se ne gleda, to se mora demistificirati kod studenata u BiH. Na upit mogu li i kako aplicirati bez ocjena u indeksu, s Freie univerziteta su mi odgovorili da ako nisam dovoljno dobar za svoju lokalnu zajednicu, neću biti dobar niti za njihov univerzitet. To znači da im ocjene nisu mnogo bitne, nego preporuke, vještine i znanje kojim raspolažem – naglasio je.

Kaže da će, nakon što položi ispite koji mu nisu priznati s fakulteta u Berlinu, u okviru novog Erasmus+ programa aplicirati za master.

Beharić podvlači da je poznavanje stranog jezika za mnoge ovdašnje studente prepreka za apliciranje, ali iz iskustva govori da to nije presudno.

– Govorim njemački jezik, ali mnogi od onih koji su sa mnom bili u Berlinu (dolazili su iz raznih država širom Evrope) nisu znali čak niti engleski. Generalno gledano, naši studenti relativno dobro barataju engleskim jezikom, ali i dalje postoji strah da se probije led i ode u nepoznato. Jednom kad to uradite, svaki naredni korak je lakši, posebno kad se trudite i naporno radite. Tamo se vrednuje samo angažiranost i sposobnost, sve ono što se kod nas ne priznaje – ocijenio je Beharić.

Istakao je da je u Njemačkoj bio dobro prihvaćen između ostalog i zbog toga što dolazi iz BiH, države u kojoj je četiri godine bjesnio rat, a i sam je “ratno“ dijete. Nakon što se iz izbjeglišva vratio u Jajce, tu je pohađao “dvije škole pod jednim krovom“, te kasnije radio na projektima zbližavanja učenika tih škola, što su profesori i administracija iz Berlina gledali s blagonaklonošću.

Kaže daje bitno da studenti pokažu kakav su direktan doprinos dali svojoj zajednici. I drugim bh. studentima preporučuje da apliciraju za studije na nekom od evropskih ili svjetskih fakulteta, ali i da se potom vrate u domovinu jer i njemu je to krajnji cilj.

– Studiram novinarstvo, a u Berlin ili na univerzitet u nekom drugom evropskom gradu namjeravam opet otići da bih se vratio u BiH. Međutim, svjestan sam stanja u BiH. Nezaposlenost mladih u BiH iznosi 64 posto, prvi smo u svijetu po “odlivu mozgova“, a bh. politička oligarhija snosi najveću odgovornost za sve one mlade stručnjake koji s diplomama renomiranih svjetskih univerziteta napuštaju državu. Ukoliko država BiH ne pruži priliku mladim ljudima koji su naporno radili i skupljali znanje van države, to će uraditi neka od država EU – mišljenja je.

Erasmus + je program EU za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport koji je počeo 2014., trajat će do 2020. godine i podržava aktivnosti u oblasti obrazovanja, osposobljavanja, mladih i sporta u svim sektorima cjeloživotnog učenja.

Ranije ovog mjeseca Nacionalni Erasmus + ured za BiH predstavio je novi poziv za dostavljanje projektnih prijedloga u oblasti visokog obrazovanja. Za program Erasmus + mogu konkurirati bh. studenti putem matičnih univerziteta, koji na web stranicama oglašavaju konkurse sa svim potrebnim podacima.