Bh. vrijednosti: Čistačica u banci ima veću plaću od profesora
Porazna je činjenica da u većini kantona u Federaciji BiH nastavno osoblje, a to su osobe s višom i visokom stručnom spremom, rade za manju plaću od federalnog prosjeka. Učitelji, nastavnici i profesori nekad su bili ugledni članovi društvene zajednice. Danas, mnogi poniženi prosvjetni radnici, žrtve su poremećenih društvenih vrijednosti.
Iako rade jedan od najodgovornijih poslova, njihov rad nije adekvatno plaćen. Prosječna mjesečna primanja nastavnika, profesora u Federaciji BiH kreću se oko 850 maraka, a njihovi kolege u Republici Srpskoj zarađuju mjesečno oko 930 KM.
Zabrinjavajuća je činjenica da je prosječna plaća za osobe s visokom stručnom spremom u obrazovanju gotovo identična plaći zaposlenika s nižom stručnom spremom u djelatnosti osiguranja, bankama i nekim drugim djelatnostima, čije su plaće često i veće od učitelja s visokom stručnom spremom
U Federaciji se plaće razlikuju od kantona do kantona. Najniži prosjek je u Posavskom kantonu i iznosi oko 660 KM, a najviši u Sarajevu, nešto više od tisuću maraka, donosi portal Večernjeg lista BiH.
Obrazovanje, gdje radi više od 80 posto osoba s visokom stručnom spremom, je najmanje plaćeni sektor za osobe s visokom stručnom spremom – pokazuju podaci o isplaćenim neto i bruto plaćama prema stupnju stručne spreme i sektorima djelatnosti.
Zabrinjavajuća je činjenica da je prosječna plaća za osobe s visokom stručnom spremom u obrazovanju gotovo identična plaći zaposlenika s nižom stručnom spremom u djelatnosti osiguranja, bankama i nekim drugim djelatnostima, čije su plaće često i veće od učitelja s visokom stručnom spremom. Nije to samo odlika učitelja u Bosni i Hercegovini, sličnu sudbinu dijele i njihovi kolege u cijeloj regiji.
Tako, primjerice, učitelji u BiH zarađuju bolje od prosvjetara u Srbiji, Crnoj Gori i Makedoniji. Inače, učitelji u regiji zapadnog Balkana su među najslabije plaćenim radinicima, a mjesečna primanja su im često i manja od prosječnih plaća u državi.
[yuzo_related]
Obrazovanje u BiH se uglavnom financira iz javnih sredstava entiteta, kantona, Distrikta Brčko i općinskih budžeta. Praktički, u smislu izdvajanja, to znači da postoji 13 odvojenih proračuna za obrazovanje u BiH: dva entitetska, jedan u Brčko Distriktu i deset kantonalnih budžeta.
Procjenjuje se da Republika Srpska troši oko 4%, a Federacija Bosne i Hercegovine 6% BDP-a na obrazovanje.
Budžet Odjela za obrazovanje Brčko Distrikta BiH iznosi 11,2% od ukupnog proračuna Distrikta. Od ukupnih sredstava proračuna za obrazovanje, većina ode na plaće. Naime, čak 88% izdvaja se za bruto plaće i naknade za osoblje, oko 8% za materijalne rashode i 4% za kapitalna ulaganja.
