Sve finansijske afere budućeg “čuvara državnog novca”

Prema saznanjima Žurnala, novi generalni revizor Ureda za reviziju institucija BiH biće Dragan Vrankić, član HDZ BiH ali i osoba za koju se vežu brojne ozbiljne finansijske afere!

Privremena zajednička komisija oba doma Parlamentarne skupštine BiH glasajući o kandidatima, Vrankiću je dala najveći broj bodova, u prosjeku 41,5. Mogao je imati i više. Predsjedavajući komisije, Vrankićev stranački kolega Bariša Čolak, potom članovi Predrag Kožul (HDZ BiH), Jovan Vukovljak (DNS ), Darko Babalj (Savez za promjene) te Fahrudin Radončić (SBB) Vrankiću su dali od 47 do maksimalnih 50 bodova. No, prosjek je pokvario Damir Bećirović (DF) koji mu je dao 1 (jedan) bod !?

Ured za reviziju je nepolitičan i ne smije podržavati ili biti u vezi sa bilo kojom političkom strankom.

Tako piše na web stranici Ureda za reviziju institucija BiH, na čijoj se naslovnici kočoperi naslov „Čuvari državnog novca“.

A, glavni čuvar državnog novca u narednom periodu biće Dragan Vrankić, poznat kao odani vojnik svoje stranke. Novi mu je zadatak u “nepolitičnom uredu” i bez veze “sa bilo kojom političkom strankom” već gotova stvar. Ali, najgore u svemu je to što se za Vrankića vežu ozbiljne finansijske afere što bi moralo biti nespojivo sa njegovom novom funkcijom.

Briga za interese HDZ-a

Dragan Vrankić nastavlja svoje putešestvije budžetskim jaslama – od zamjenika ministra finansija, te guvernera HNK u prvim poratnim godinama, potom ministra finansija Federacije do državnog ministra finansija.

U periodu od 2010. do 2014. godine bio je poslanik u državnom parlamentu. Nakon isteka mandata uspio je naplatiti 14 hiljada KM na osnovu „bijelog hljeba“. Jedno je zajedničko za sve funkcije koje je obavljao – briga za finansijske tokove koji će pogodovati ili neće ugroziti interese HDZ-a BiH.

Nema sumnje da će Vrankić i na mjestu revizora zadržati imidž krutog ekonomiste koji brine da svaka marka bude zakonito potrošena. I u vrijeme posljednjeg poslaničkog mandata u istupima je upozoravao na prekomjernu javnu potrošnju.

No, biće zanimljivo kako će „glavni čuvar državnog novca“ reagovati kada od institucija bude tražio i provjeravao podatke o njihovom poslovanju. Svojevremeno nije bio ljubitelj finansijskih kontrola.

Jer, 2003. godine Finansijska policija FBiH podnijela je krivičnu prijavu protiv 11 osoba. Na listi prijavljenih je pored predsjednika HDZ-a Dragana Čovića i aktuelni generalni direktor Elektroprenosa BiH Matan Žarić. Čović je (i) tada bio predsjedavajući Predsjedništva BiH, a Žarić generalni direktor JP „Elektroprivreda HZ HB“.

Prijavljeni su bili redom istaknuti članovi HDZ-a BiH: Branko Rajić, Marko Tokić, Valentin Čorić, Miroslav Prce. U nakraćem, osumnjičeni su da su finansijskim malverzacijama omogućili novčanu dobit preduzeću Mondo iz Mostara.

Mondo ili stranački crni fond

Preduzeće Mondo osnovao je 8.11.1996. upravo HDZ BiH. Direktori su bili Vilim Primorac, potom Božo Rajić. Za predsjedavajućeg upravnog odbora imenovan je Dragan Čović, a za članove Neven Tomić, Ivo Andrić Lužanski, Dragan Vrankić i Marko Topić. Dragan Vrankić u to je vrijeme bio zamjenik ministra finansija HNK.

Previše teksta treba da bi se koliko-toliko objasnile sve finansijske transakcije između Elektroprivrede HZHB i Monda, a što je bila preteča svega onoga što se kasnije dešavalo u Hercegovačkoj banci, izvlačenje novca za stranački (crni) fond i pojedince iz HDZ-a.

Finansijska policija je te 2003. godine uputila dopise sa nizom pitanja Draganu Čoviću i Draganu Vrankiću, tražeći odgovore kako o novčanim transferima Monda prema HDZ-u tako i o nestaloj dokumentaciji Monda. I Čović i Vrankić su upite Finansijske policije ignorisali. Kasnija ( naravno bezuspješna) istraga Tužilaštva HNK nikada nije tretirala Dragana Vrankića.

Vrankić je bio u sjeni još jedne HDZ-ove tvorevine za pranje novca, Založbe kralja Tomislava iz Čapljine. Založbi su tamošnji ( listom HDZ) općinari nezakonito dodijelili državne objekte i privatno zemljište sve izdašno potpomognuto budžetskim novcem. U sudskom rješenju o utemeljenju Založbe među osnivačima je i Dragan Vrankić.

Založba je upravljala pijacom na veliko u Tasovčićima, a pored tog zemljišta, prema izvještaju nekadašnje privremene upraviteljice Hercegovačke banke, Toby Robinson, općina je na Založbu prenijela i zgrade Fabrike duhana Čapljina te Kulturni centar Čapljina. Svu otimačinu privatnog zemljišta kasnije će platiti Općina Čapljina, a slučaj nikada nije procesuiran.

U vrijeme osnivanja Založbe kralja Tomislava i novčanih vratolomija firme Mondo, Dragan Vrankić prema sopstvenoj tvrdnji kupuje stan u Mostaru. No, dokumentacija do koje je uspjela doći Finansijska policija kazuju da je 1998. godine općina Čapljina preko sumnjivo osnovanog Fonda za obnovu, uplatila 65.000 maraka firmi Tempo Vranica za kupovinu stana Draganu Vrankiću.

Ostatak od 64.000 navodno je uplatio Vrankić putem kredita Dubrovačke banke. No, otplata kredita nikada nije dokazana, kao ni uplata od 85.000 maraka od strane Javnog preduzeća Urbing kojom je Vrankiću kupljena garaža.

Dokapitalizacija Energopetrola

Nekoliko godina kasnije, Dragan Vrankić je akter znatno ozbiljnije priče o kriminalu. Riječ je o dokapitalizaciji Energopetrola od strane INA-MOLA. Vrankić je bio predmetom istrage zbog poništenja poreznog duga Energopetrolu od 22 miliona te zajedno, sa kasnije preminulim federalnim premijerom Ahmetom Hadžipašićem i zbog sumnji da je među glavnim akterima korupcijske privatizacije državnog kapitala u ovom slučaju.

Navodio se veliki novac kojim je „podmazan“ proces, te nekretnine kao nagrada, kako u BiH, tako i na Pelješcu. Bilo kako bilo, Vrankića nije bilo među 9 optuženih u ovoj aferi.

Prema svjedočenju Vahida Heće, bivšeg federalnog ministra industrije, energetike i rudarstva, proces dokapitalizacije se u hodu pokrivao papirima. Glavnu riječ je vodio, tadašnji premijer Hadžipašić, dok je Dragan Vrankić kao ministar finansija „peglao“ finansijsku situaciju u Energopetrolu, tvrdi Hećo.

Podnosila je Finasijska policija još prijava gdje je među osumnjičenima bio Dragan Vrankić, poput one za ustupanje i pozajmljivanje lož-ulja iz robnih rezervi, no ta, kao ni istraga SIPE o zluoupotrebi budžetskog novca za kupovinu poslovnih prostora u Sarajevu od privatne firme, u vrijeme dok je Vrankić bio državni ministar finansija, nije dovedena do kraja.

Sve te istrage je Vrankić, poput niza drugih HDZ-ovih dužnosnika u brojnim neprocesuiranim ili (ne)namjerno traljavo utuženim slučajevima, stoički podnosio.

Lažiranje imovine

Istovremeno mu nije bilo strano davanje netačnih podataka o svojoj imovini. Prema nalazima CIN-a, u imovinskom kartonu za izbore 2006. godine, Vrankić nije prikazao stvarnu veličinu i vrijednost stana u Mostaru, nije naveo da posjeduje garažu u tom gradu, kao ni privatno imanje u Trebižatu pokraj Čapljine.

Naveo je da posjeduje vikendicu u izgradnji, ali ne i da je gradi ilegalno. U imovinskom kartonu tada je naveo i kako ima 30.000 KM ušteđevine. Šest mjeseci kasnije, u izjavi Komisiji za pripremu izbora Vijeća ministara BiH, prijavio je ušteđevinu od 83.000 KM. Uštedjeti više od 50 hiljada KM za tako kratko vrijeme, mogu zaista štedljivi ljudi.

Možda je baš zato Dragan Vrankić pravi čovjek na mjestu generalnog revizora Ureda za reviziju institucija BiH, onaj koji će natjerati državne funkcionere i činovnike da uštede budžetski novac kojeg nezajažljivo troše prethodnih godina. Može potpuno relaksirano pristupiti novom poslu. On je već uzeo sve što mu je budžet, odnosno HDZ, svesrdno pružio…