Odbili predloženo povećanje plata: “Nismo dobacili ni do 1000 KM”

Sindikati uposlenika, koji plate primaju iz budžeta Srednjobosanskog kantona (SBK), nezadovoljni su iznosom povećanja osnovice za obračun plata, koji je Vlada planirala u idućoj godini, te ističu da je njihov zahtjev osnovica od minimalno 275 maraka.

Predstavnici osam sindikata uposlenih u osnovnim i srednjim školama, organima uprave, MUP-a i pravosuđa, upozorili su da je u Prijedlog budžeta za 2019. godinu, Vlada SBK-a planirala uvećanje osnovice s 265 maraka na 270 maraka te da to ne odgovara porastu troškova života.

– Jučer smo pregovaračkom timu Vlade rekli da tražimo osnovicu za obračun plate od 275 maraka, a kasnije bi, nakon šest mjeseci, krenuli s rebalansom da vidimo kakav je priliv sredstava. Ako on bude dovoljan, da se onda ide na dogovor za novo povećanje. Ukoliko ne dođe do toga, imat će nezadovoljstvo svih budžetskih korisnika i mislim da ćemo imati i proteste, te ostale mjere koje su sindikatima na raspolaganju – kazao je na konferenciji za novinare predsjednik Samostalnog sindikata policije i uposlenika MUP-a SBK-a Dragan Škulj.

Predsjednica Sindikata kantonalnih organa uprave Refija Kulašin istaknula je da sindikati nisu konsultirani pri utvrđivanju budžeta za iduću godinu, te je pozvala zastupnike u Skupštini SBK-a da na sjednici, zakazanoj u petak, ulože amandmane na prijedlog budžeta.

– Mi ne tražimo enormno visoku osnovicu, nego da se za oko 5.300 uposlenih osigura minimalno uvećanje te da se bar približimo uposlenicima u općinama i drugim kantonima. Sadašnjih pet maraka, koje predlaže Vlada, zaista je minorno i nedovoljno za minimum socijalnog statusa uposlenika i odgovor na veliki porast troškova života – kazala je Kulašin.

Predsjednik Nezavisnog sindikata osnovnog obrazovanja i odgoja SBK-a Muhamed Pajić upozorio je kako plata nastavnika u osnovnoj školi iznosi 956 maraka te da je to neprihvatljivo.

– Ako neko, ko radi tako odgovoran posao s djecom i roditeljima, nije dobacio ni do 1.000 maraka, o čemu onda pričamo. Nije bilo demokratskog pristupa, niti je bila javna rasprava, nego su sjeli i napravili budžet kako oni žele, bez sagledavanja stvarnih potreba – istaknuo je Pajić.