Zukan Helez: HDZ nikad neće dobiti to što traži, niti će se RS otcijepiti

Puno je političkih subjekata koji učestvuju u pregovorima o formiranju vlasti u Bosni i Hercegovini i nisam optimista da će brzo ići proces uspostave nove vlasti, rekao je u intervjuu za Anadolu Agency (AA) Zukan Helez, potpredsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) BiH i novoizabrani zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

“Mene je sramota da budem bilo kakav učesnik, pa i periferni, u nekakvim razgovorima, a da to bude do marta naredne godine ili ne znam kada. Kao pojedinac ne možete uticati ništa. Ipak, bojim se da to neće brzo ići”, rekao je Helez.

On je istakao da je stav SDP-a i lijevog bloka da se prvo formira vlast na nivou Federacije BiH, pa tek onda na nivou Bosne i Hercegovine.

“To iz razloga što se bojimo ukoliko bi se na državnom nivo formirala vlast da bi onda bila kriza vlasti u FBiH. Idući redoslijedom od Federacije BiH prema državi, da se formira izvršna vlast, mislim da bi natjerali i Čovića i Dodika da ne opstruiraju na federalnom nivou, ustvari Dodika preko Čovića. Smatramo da će ih to, taj redoslijed natjerati da požure. Jer se Dodiku žuri za državni nivo zato što brzo želi da ima svoje ljude u izvršnoj vlasti, u sastavu Vijeća ministara BiH i da pomjeri ove koji su trenutno iz Saveza za promjene”, naglasio je Helez.

Primjena popisa određuje puno toga u FBiH

Kada je u pitanju uspostava vlasti u FBiH, navodi Helez, ključna je situacija oko Doma naroda Parlamenta FBiH, odnosno izbora delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH.

“To se prvenstveno odnosi na to da li će se primijeniti popis iz 2013. ili 1991. godine. Ukoliko se primijeni popis iz 1991. godine, što je ustavna kategorija, mislim da će biti tih problema puno manje. Čak da HDZ BiH neće biti u prilici da opstruira izbor Doma naroda Parlamenta FBiH. Ukoliko nekome, CIK-u BiH ili nekome drugom, na um padne da se primijeni popis iz 2013. godine, onda vjerovatno će to završiti na Ustavnom sudu jer je drastično prekršen Ustav FBiH i onda ćemo čekati odluku Ustavnog suda i implementaciju izbora. Tako da mislim da je to ključno, da li će biti, odnosno da li će se primijeniti popis iz 2013. ili 1991. Od toga zavisi i pozicija HDZ-a BiH i djelovanje HDZ-a BiH”, cijeni Helez.

Sa potpredsjednikom SDP-a BiH, inače, dosadašnjim zastupnikom u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, razgovarali smo i o tome da li je moguće da se desi da u FBiH imamo dvije različite parlamentarne većine u dva doma, Predstavničkom i Domu naroda Parlamenta FBiH i kao i šta se u tom slučaju može očekivati.

“Nije prvi put da imamo dvije većine u dva doma Parlamenta FBiH. I dosadašnji saziv je slično funkcionisao. Dešavalo se da u jednom domu, Domu naroda Parlamenta FBiH, još uvijek aktuelna vlast nema većinu, pa ne prođe neki zakon ili budu drugačija stajališta i to ne bi bilo ništa novo”, navodi Helez.

Ipak, ne smatra da bi u slučaju i takvog scenarija bilo moguće da HDZ BiH blokira procese u FBiH.

“Smatram da je HDZ BiH dobio prilično dobar broj glasova u odnosu na posljednji put. Posljednji put su imali oko 120.000, a sada nešto više od 140.000 glasova. Mada kada se to sve skupa gleda, to je malo. Meni nije bilo teško da izračunam, to je oko 25 do 26 posto hrvatskog biračkog tijela. Registrovanih Hrvata u Bosni i Hercegovini ima negdje oko 520.000 hiljada, a HDZ BiH je dobio oko 147.000 glasova i prostom matematikom može se izračunati otprilike da svaki četvrti Hrvat u Bosni i Hercegovini glasa za HDZ BiH. To znači, dok jedan glasa, tri nisu za HDZ BiH. To znači da drugi ili nisu izašli na izbore ili da su se opredijelili za SDP, DF, neku manju hrvatsku stranku”, zaključio je Helez.

Primjena odluka Evropskog suda jedini ispravan put

Međutim, HDZ BiH, kaže, to uporno negira i javnosti u Bosni i Hercegovini želi da predstavi drugu sliku.

“Čini mi se da je to ušlo i u uši pojedinih predstavnika, možda, koji i hoće da im to tako nešto uđe u uši, iz međunarodne zajednice. Pa kažu i oni: evo HDZ BiH je dobio više od 90 posto glasova Hrvata. To je notorna laž. Svako ko se imalo bavi politikom zna da to nije tako. Međutim, oni imaju određen broj glasova, imaju 16 zastupnika u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH i vidjet ćemo kako će sve to funkcionisati”, poručio je Helez.

Potpredsjednik SDP-a navodi kako ta politička partija neće podržati zahtjeve HDZ-a BiH za uvođenjem etničkog principa glasanja kroz Izborni zakon BiH, niti će pristati da takve promjene budu razlog za uspostavu nove vlasti u BiH.

“Bojim se da bi sa takvim zahtjevima Dragan Čović i HDZ BiH onda ostali sami u formiranju vlasti. Nisam čuo do sada iz ovih u razgovora, od bilo koje stranke, izuzev HDZ-a BiH i tih ustvari stranaka takozvanog Hrvatskog narodnog sabora, koji ja često zovem HDZ-ov narodni sabor, da bi to podržao. To je sve fingirano. Ne znam ko bi to prihvatio”, naglašava Helez.

Kaže da u SDP-u jesu za izmjene Izbornog zakona BiH, ali potpuno drugačije od onih koje predlaže HDZ BiH.

“Mi smo za izmjene Ustava BiH i Izbornog zakona BiH da se primijene odluke Evropskog suda za ljudska prava. To je najstarija pravna institucija u Evropi, najjača, najsnažnija. Tu su presude u Sejdić-Finci i Pilav, Zornić… To sve sugeriše da moramo imati četvrtog člana Predsjedništva BiH, da moramo u RS-u stvoriti mogućnost da imaju pravo izbora i Bošnjaci za Srbina, da se može iz FBiH iz reda Srba prijaviti i kandidovati na izborima… Ako to promijenimo znači to je pravi način. Mi smo za tu promjenu Ustava BiH. Ali, čini mi se da je to dijametralno suprotno od onoga što HDZ BiH traži. Oni traže dalju segregaciju. Primjenom toga što HDZ BiH traži, to proizlazi. Ja sada kao Bošnjak ne mogu glasati za srpskog člana Predsjedništva BiH i to je diskriminacija mene kao glasača. A uvođenjem ovoga što HDZ BiH traži, ne bi mogao da glasam ni za hrvatskog člana Predsjedništva BiH i to je podijeljena BiH”, smatra Helez.

Nema etničke podjele FBiH

Helez pita, ima li država u svijetu da je neko predsjednik, a da pola stanovništva ne može za njega glasati niti može utjecati na njegov izbor.

“Sada recimo pola stanovnika i više od pola to ne može. Tako svi stanovnici ne mogu glasati za člana Predsjedništva BiH iz srpskog naroda, a on obnaša poziciju predsjednika države, odnosno predsjedavajućeg Predsjedništva BiH. Dakle, ja nemam utjecaja na izbor svog prvog čovjeka u državi. HDZ BiH sada želi da nemam uticaj na još jednog. I to je etnička podjela. To posebno ne ide u prilog multietničkim strankama. Njihovo djelovanje, prostor za osvajanja glasova i dolazak na vlast, nuđenje nekih rješenja bi bilo dovedeno u pitanje. Jednostavno, taj koncept multietnički i građanski se uništava. Tako da ja mislim da nikada HDZ BiH to neće moći da uradi, te izmjene Izbornog zakona BiH. Isto kao što nikada RS neće moći da se otcijepi. Mislim da su to političke fraze koje ovim ljudima, i Čoviću i Dodiku, toj svoj ekipi koja je oko njih, da im jednostavno služi za manipulaciju njihovim biračkim tijelom”, ističe Helez.

Niko, navodi Helez, ne pita što su penzije 170 KM u RS-u, a “svi ljudi nešto čekaju, kao otcijepit će se RS”.

“Čovjek vlada 12 godina, Dodik, i nikada ni koraka nije poduzeo u tome, niti to može napraviti. Također, ni Čović. On zna da niko od ovih stranaka probosanskih, pa i bošnjačkih kao što je SDA, ubijeđen sam, da ni oni to ne smiju uraditi. Tako da je to samo trud uzalud i mislim da tu partnera neće naći. Ali, nije to jedini put kada je Čović zaobišao istinu. Pa, evo, po njegovim riječima, do sada smo trebali biti u EU. Govorio je da u to duboko vjeruje i da je duboko ubijeđen. Pa, evo, sada i ovo gdje izmjene Izbornog zakona BiH postavlja kao uslove i kaže da bez toga neće razgovarati. Vidjet će svi da će razgovarati. I vidjet ćete da neće biti izmjena Izbornog zakona BiH i da će dočekati kraj ovoga mandata HDZ BiH u vlasti ili opoziciji, ali neće i ne može biti izmjene Izbornog zakona BiH kako traži HDZ BiH”, ističe Helez.

Kaže da ne vidi gdje bi bilo ko mogao opstruirati bilo kog člana Predsjedništva BiH, pa tako ni HDZ BiH Željka Komšića, kako su to najavili.

“Prvo znamo koje su ingerencije člana Predsjedništva BiH i tu HDZ BiH ne može ništa, niti bilo koja stranka”, poručio je Helez.

Poraz hrvatske politike u Briselu

To što su zvaničnici HDZ-a BiH Komšića proglasili nepoželjnim u pojedinim kantonima, općinama, Helez smatra smiješnim.

“U pola od tih sredina što su ga proglasili nepoželjnim, Željko je već bio. Bio je sa mnom u Bugojnu, dolazio. Bio je kod načelnika Bugojna, bio je u Novom Travniku, bio u pola tih opština. Tako da ponekad HDZ BiH puno više daje sebi za pravo nego što ima moć. Upravo kroz tu neku obmanu javnosti da su oni jedini legitimni. Kako neko može, ko dobije 250.000 glasova, biti nelegitiman? Pa, nije stoka za tog čovjeka glasala, nego ljudi, stanovnici BiH po Ustavu, po zakonu. A, neko je kao legitiman sa oko 150.000 glasova kao što hoće da predstavi HDZ BiH. To nećete naći nigdje u svijetu. Ustvari, oni hoće da je legitiman onaj za koga HDZ BiH kaže da je legitiman, što opet ne može da prođe, to svi znamo”, naglašava Helez.

Oficijelna politika Zagreba, kaže Helez, nakon izbora Željka Komišića za člana Predsjedništva BiH iz hrvatskog naroda se pokazala kao jako neozbiljna, kao nemoćna i kao mala prema evropskim mjerilima i redovima veličina.

“Doživjeli su u Briselu potpuni fijasko. Evo, da pojednostavimo, zastupnici Hrvatske u Evropskom parlamentu, to vam je isto, da nikoga ne podcijenim, kao neka mala stranka koja tek sada nastaje u državi BiH. Ponekad se čini i kako predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović nema ozbiljne, državničke odnose prema BiH. To govore neke izjave koje iznosi. Milion problema ima Hrvatska, od odlaska ljudi do loše privrede. Veći je egzodus stanovništva tamo, iz Hrvatske, nego iz BiH. Privreda u Hrvatskoj nije ništa bolja, čak možda je i za nijansu lošija obzirom da su u EU, da moraju prihvatiti neka pravila koja gutaju i veće privrede država. Samo, za razliku od BiH, ima daleko jače turističke potencijale. I to drži Hrvatsku. Pored svih tih problema, pored toga što su Srbe očistili tamo, što nemaju nikakva prava, oni se miješaju u politiku BiH i djeluju protiv Ustava BiH. Ako u Ustavu BiH stoji da Željko Komšić ili bilo koji Hrvat u BiH ima pravo da se kandiduje u BiH, oni se miješaju i kažu da to nije dobro”, ističe Helez.

Nikada, veli Helez, ne zna da je neko od naših političara, iz BiH, kazao da ne valja Ustav Hrvatske.

“Nemam pravo to da govorim. Mada bih imao i ja puno toga da kažem gdje nije dobar Ustav Republike Hrvatske. Ali, ne pada mi na pamet. Imaju tamo ljudi koji žive, rade i djeluju. Tako da mislim da ovo miješanje samo nanosi štetu na međunarodnom planu i Hrvatskoj, pa ako hoćete, i politici HDZ-a Hrvatske na čelu sa premijerom Andrejom Plenkovićem i predsjednicom Hrvatske Kolindom Grabar-Kitarović”, zaključuje Helez.

NATO i EU prioriteti

Ono što je najbitnije, kada je u pitanju djelovanje nove vlasti u BiH, smatra Helez, to su integracije u NATO strukture i integracije BiH u EU.

“I pored toga što BiH ima svoje prijatelje dokazane u islamskom svijetu, a prije svega Turskoj i još nekim velikim i snažnim državama islamskog svijeta koji su pokazali da su uz nas i u ratu i poslije rata, stalno, mislim da je prioritet i mjesto BiH kada gledamo neku političku grupaciju da postane članica EU. Mislim da je to prioritet broj dva, a da je priključenje NATO savezu prioritet broj jedan. Mislim, to u ovom momentu se tako nameće. Čovjek ne bi znao šta bi stavio na prvo mjesto. Ali, ipak, mislim da je prioritet NATO savez obzirom na okruženje i političke strukture koje su u susjednim državama. Nama nikada prijetnja neće biti direktna, možda može neka indirektna od nekih zemalja, ali generalno nema prijetnji ni od Francuske, ni od Švedske, ni od Saudisjke Arabije… Potencijalna prijetnja i aspiracije na teritoriju BiH mogu dolaziti iz susjednih država. Zavisi koje su politike. Ove koje su sada, mislim da su dvolične, u pojedinim momentima lažno predstavljanje, lažni prijatelji, pogotvo predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović i premijerka Srbije Ana Brnabić”, stava je Helez.

Izjava jedne, Brnabić, kaže Helez, oko “Majki Srebrenice” i da u Srebrenici nije bilo genocida, je šokantna i to pokazuje.

“Tako da je jako bitno da uđemo u NATO savez. I to je borba globalna. Jer, BiH je postala interesantna i Rusiji u posljednje vrijeme i ruskom utjecaju. Ne BiH kao BiH, nego jednostavno, to je neki trbuh unutar Evrope gdje Rusija najdublje prodire preko RS-a. Čak njima nije interesantan ni Milorad Dodik. On je neki obični potrčko. Tu je i Vučićeva politika. Ne mislim da Putin ima nekakve direktne dogovore i uticaje na Milorada Dodika. Ali, tu je jednostavno taj proruski uticaj i taj neki anti-NATO stav. Mislim da to svi oni koji vole BiH i u Parlamentu BiH, sve političke opcije koje doživljavaju BiH kao svoju jedinu državu i domovinu, moraju biti jedinstveni. Mislim da će se raditi na tome i da je to cilj broj jedan i mene kao zastupnika i SDP-a i lijevog bloka i svih probosanskih i bošnjačkih i bosanskohercegovačkih snaga u Parlamentu BiH. Naravno, cilj broj dva, kada je ekonomija u pitanju, to je EU. Jer, mi smo malo tržište. Nama su bitni i susjedi kada su u pitanju naši privrednici, izvoz naših proizvoda… Bez EU teško da možemo opstati ekonomski, pa i politički, pa ako hoćete, i vojno, jer većina članica EU su članice NATO saveza”, navodi Helez.

Kao čovjeku koji se bavi politikom nekih 20-ak godina, kaže da mu nikada nije bilo jasno zašto smo čekali u BiH do ovoga trenutka kada je u pitanju potražnja imovine u Hrvatskoj, Srbiji…

“To je nešto parcijalno što se radilo. Čini mi se da se više radilo o interesu nekih pojedinaca, nego državnički da se to pitanje razriješi. Da je bilo volje, moglo se to uraditi u ovom periodu 20 do 25 godina, kada su u Srbiji i Hrvatskoj, ipak, bili neki drugi ljudi koji su na vlasti i bili spremni da to urade. Mada se mora nešto primijetiti. Gledajući to kroz bivšeg predsjednika Hrvatske Ivu Josipovića. I to nikada nisam mogao da odgonetnem. Kada su oficijelno na vlasti, ipak, imaju neku zadršku prema BiH, a kada siđu sa vlasti, onda dolaze i onda su nam prijatelji, kada ne mogu da utiču i da pomognu. Mada, mislim i ubijeđen sam da je bilo lakše raditi sa Milanovićevom vladom. Imao sam saradnju i sa njegovim ministrima, i sa Milanovićem i Josipovićem. Bolje se sarađivalo nego sada sa ovom strukturom. Jednostavno, oni se u programu razlikuju u odnosima prema BiH”, smatra Zukan Helez.