Ustavni sud FBiH: Održana javna rasprava o zahtjevu Dunovića

Ustavni sud Federacije BiH razmatrao je danas na javnoj raspravi Zahtjev za utvrđivanje ustavnosti Uredbe o vršenju ovlašćenja u privrednim društvima s učešćem državnog kapitala iz nadležnosti FBiH, koji je ovom sudu uputio potpredsjednik FBiH Milan Dunović. Odluka u vezi s meritumom javne rasprave bit će donesena naknadno.

Konkretno, zahtjev se odnosi na dio osporene uredbe – Listu privrednih društava u kojima Vlada Federacije vrši ovlaštenja na temelju državnog kapitala iz nadležnosti Federacije BiH, odnosno tačku I. podtačke 2. i 3. i tačku II. podnaslov Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije podtačke 2. i 3. (“Službene novine Federacije BiH”, broj 44/15).

Naime, podnositelj zahtjeva za ocjenu ustavnosti osporene uredbe smatra da su spomenute odredbe u suprotnosti s određenim odredbama Ustava FBiH, te je, istovremeno, predložio da Ustavni sud odluči o privremenoj mjeri kojom bi se obustavila primjena ovog akta u osporenom dijelu, a što je ovaj sud u međuvremenu odbio.

Navodi da je pitanje upravljanje javnim preduzećima regulirano različito te ukazuje na dvije zakonske mogućnosti – da i Vlada i pojedina ministarstva mogu upravljati imovinom FBiH, pa samim tim i javnim preduzećima, odnosno da Vlada općenito upravlja javnim preduzećima, ukoliko ne postoje posebni zakoni koji predstavljaju izuzetak (lex specialis), kao i da je Zakonom o Vladi FBiH dato generalno pravo Vladi da upravlja imovinom FBiH, ukoliko zakonom nije drugačije određeno.

Podnositelj zahtjeva konstatira da je isti slučaj i sa Zakonom o javnim preduzećima u FBiH i Zakonom o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima FBiH, te da ovi zakoni ne propisuju u kojim slučajevima ko upravlja javnim preduzećima, podsjećajući da je Parlament FBiH usvojio Zakon o električnoj energiji FBiH i da je njegovim odredbama eksplicitno propisano da “ovlaštenja po osnovu državnog kapitala u postojećim elektroprivrednim društvima ili društvima koja nastanu nakon restruktuiranja elektroenergetskog sektora vršit će Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije”.

Nadalje, navodi da je kada je riječ o elektroprivrednim društvima zakonodavac jasno propisao ko vrši ovlaštenja u ovim preduzećima, te da se u pogledu osporenih odredbi radi o nezakonitosti, “jer su suprotne odredbama Zakona o električnoj energiji u FBiH”, čime se, kako podnositelj zahtjeva tvrdi, derogiraju ustavne nadležnosti resornog federalnog ministra energije, rudarstva i industrije, koje ima po zakonu, a što podrazumjeva provođenje zakona koji se tiče njegovog ministarstva i obavezu da rukovodi aktivnostima po osnovu zakona.

U odgovoru koji je Ustavnom sudu uime Vlade FBiH uputio premijer Federacije BiH Fadil Novalić, navodi se da je zahtjev preuranjen, budući da osporena uredba nije bila objavljena u Službenim novinama FBiH u vrijeme njegovog podnošenja, uz prijedlog da se usljed ove procesne situacije zahtjev za ocjenu ustavnosti odbaci, a time i zahtjev za donošenje privremene mjere.

Istovremeno, u odgovoru se podsjeća da se pravni osnov za donošenje osporene uredbe temelji na odredbama Zakona o Vladi FBiH i Zakona o privatizaciji preduzeća, te da je Vlada donošenjem ove uredbe, a na temelju upravljačkih prava, precizirala način vršenja ovlasti koje su sadržaj tih prava po osnovu učešća državnog kapitala u privrednim društvima.

Na listi privrednih društava, kako se nadalje navodi, poimenično su sadržana privredna društva u kojima Vlada FBiH vrši ovlasti neposredno, te se “donošenjem Uredbe postiže ostvarivanje prava dioničara…, odnosno ovom uredbom nije povrijeđeno neko pravo ministarstva, nego je uspostavljen pravni okvir koji je i garant pravne sigurnosti”.

Prema navodima iz odgovora na podnositeljev zahtjev, Zakon o električnoj energiji nije lex-specialis elekroprivrednih društava, nego je lex-generalis za elektroenergetski sektor i u ovom slučaju ne postoji normativni konflikt u odnosu na važeću legislativu, “te Vlada jedina ima pravo upravljanja privrednim društvima kao imovinom FBiH, a u skladu s odredbama Zakona o privatizaciji preduzeća, a kada se radi o ovlastima po osnovu učešća državnog kapitala te ovlasti u skladu sa zakonom vrši Vlada, neposredno, ili putem federalnih organa uprave – ministarstava ili federalnih upravnih organizacija”.

Također se navodi da Zakon o Vladi FBiH propisuje da Vlada upravlja imovinom u vlasništvu FBiH, ukoliko zakonom nije drugačije određeno, a prema Zakonu o privatizaciji preduzeća, neprivatiziranim kapitalom i imovinom preduzeća po provedbi programa privatizacije Vlada rapolaže pravom upravljanja, dok se osporenom uredbom kao općim pravnim aktom bliže određuje odnos za provođenje zakona.

Stavove strane u postupku detaljnije su elaborirali punomoćnik podnositelja zahtjeva advokat Nedim Ademović, a uime Vlade FBiH direktorica Ureda za saradnju i zastupanje pred Ustavnim sudom Meliha Mujezinović-Katana.

Ademović je ukazao na širi kontekst razmatranih pitanja, navodeći da osporena uredba nije ispoštovala temeljne doktrinarne principe sukoba zakona koji različito reguliraju jedno te isto pitanje, konkretno, pitanje – ko će upravljati javnim preduzećima, pozivajući se na različita/suprotna rješenja sadržana u Zakonu o privatizaciji preduzeća u FBiH i Zakona o električnoj energiji.

Takva situacija je, prema njegovom mišljenju, i ishodila inicijativu u Parlamentu FBiH da se stavi van snage odredba član 116. stav 9. Zakona o električnoj energiji, koji specificira ko će upravljati s dva elektroprivredna preduzeća, insistirajući da se radi o lex-specialisu u odnosu na sve ostale zakone.

Mujezinović-Katana kazala je da u cijelosti ostaje kod navoda iz odgovora Vlade FBiH na zahtjev za ocjenu ustavnosti osporene uredbe, pozivajući se na zakonske odredbe koje Vladi daju nesporno pravo da upravlja imovinom FBiH, te navodeći da ova uredba samo uređuje/precizira pitanje vršenja ovlaštenja po osnovu državnog kapitala, odnosno kada to Vlada vrši neposredno, a kada putem ministarstava ili upravnih organizacija.

[yuzo_related]

Odbacila je tezu o tome da Zakon o električnoj energiji predstavlja lex-specialis zakon za upravljanje elektroprivrednim društvima, odnosno javnim preduzećima, navodeći da se radi o zakonu kojim se uređuje oblast elektrenergetskog sektora, odnosno tržišta električne energije, protiveći se tumačenju podnositelja zahtjeva.

Tokom postavljanja pitanja sudija Ustavnog suda otvorena su i brojna druga pitanja od značaja za predmet razmatranja, uključujući podjelu/razgarničenje nadležnosti između organa izvršne vlasti, u konkretnom slučaju Vlade i ministarstava, te političke refleksije tog pitanja, kao i pitanje nadležnosti ministara za provođenje federalne politike i određenih zakona, odnosno pitanja koja se tiču uredbe kao podzakonskog akta i pravne sigurnosti uopće.

Odluku u vezi s razmatranim zahtjevom Ustavni sud će donijeti naknadno, nakon sjednice vijećanja i glasanja.