Privrede BiH i Kosova žrtve politike

„Ukoliko se ova situacija uskoro ne riješi, mi u Sarajevskoj mljekari Milkos nećemo planirati Kosovo kao izvozno tržište za narednu 2019. godinu”, kaže direktor Sarajevske mljekare „Milkos“ Adin Fakić. I to nije slučaj samo sa „Milkosom”. Odluka Prištine da poveća carine na uvoz roba iz BiH (i Srbije) za 100 posto, ugrozit će mnoge privrednike u ovoj zemlji, posebno one iz Federacije BiH koji najviše izvoze na Kosovo. „Mi smo najveći izvoznici mlijeka na Kosovo i u ovom slučaju pretrpjet ćemo najveće štete“, kaže direktor „Milkosa“.

„S obzirom na podjele u BiH, posebno kada je riječ o Kosovu, iluzorno je očekivati aktivniju podršku države, iako ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović čini sve kako bi privrednicima olakšao poslovanje. Sretna okolnost u svemu ovome je da se približava kraj godine, a to je vrijeme kada planiramo plasman robe za narednu godinu. Nakon posljednjih poteza Prištine, bit ćemo mnogo oprezniji”, ističe Fakić.

On naglašava da je Kosovo važno tržište za mljekare iz BiH, jer ova zemlja nema sistem robnih rezervi koji bi farmerima omogućio prodaju mlijeka bez obzira na višak proizvoda. „Proizvodnja mlijeka u BiH može biti prekinuta u slučaju viška na tržištu jer nema zaštitnih mjera kroz sistem robnih rezervi onako kako je to regulisano Evropskoj uniji (EU). Zato je svako izvozno tržište, pa i kosovsko, za BiH veoma bitno“, kaže Fakić.

Vlasti u Prištini tvrde da je odluka o povećanju carina „odgovor na kontinuirane i destruktivne radnje Srbije i BiH koje teže narušavanju suvereniteta Kosova”. Kao primjere navode srbijansku kampanju za opoziv priznavanja kosovske nezavisnosti i beogradsku „sabotažu” prijema Kosova u INTERPOL uz podršku BiH.

Kosovski argumenti

Kosovo tvrdi da dosljedno provodi međunarodne obaveze, uključujući one koje proizilaze iz Centralno-evropskog ugovora o slobodnoj trgovini (Central European Free Trade Agreement – CEFTA) i da su Srbija i BiH te koje krše CEFTA-u. Priština optužuje BiH i Srbiju za damping (prodaja robe na inozemnom tržištu uz vještački snižene cijene), posebno kada je riječ o prehrambenim i građevinskim proizvodima. BiH se, između ostalog, prigovara za uvođenje raznih necarinskih barijera za kosovske proizvode, nepriznavanje kosovskih testnih analiza i certifikata porijekla robe te neizdavanje dozvola za kosovske farmaceutske proizvode.

Analitičari tvrde da će prištinske „protekcionističke“ mjere najviše ugroziti kosovsku privredu, a potom i pojedine izvoznike iz BiH i Srbije. Ekonomista iz Tuzle Admir Čavalić napominje da je BiH 2017. godine na Kosovo ukupno izvezla robe u vrijednosti od 163.564.108 maraka, dok je uvezla robu u vrijednosti od 15.834.838 maraka.

Kosovska privreda treba sirovine iz BiH

„Tu strukturu bh. izvoza od oko 160 miliona maraka najvećim dijelom čine metali, rude i agroindustrijski proizvodi, dakle većinom robe namijenjene jačanju privrede Kosova čiji su privrednici konkurentnost razvijali na bazi bh. materijala. Ukidanje visokih carina na robe iz BiH i Srbije najglasnije će tražiti kosovski privrednici koji zavise od uvoza iz ovih zemalja. Zato su mjere Prištine neodržive, a i nisu u skladu sa CEFTA-om“, kaže Čavalić.

On pojašnjava da će zbog novih carina izvoznici iz BiH kratkoročno postati nekonkurentni na kosovskom tržištu, dodajući da za većinu izvoznika iz ove zemlje, posebno iz njenog entiteta Republike Srpske, Kosovo nije primarno tržište.

Možda ipak…

„Moguće je da postoji određena istina u argumentu Kosova koji se odnosi na postojanje necarinskih barijera od strane BiH. One nisu sistemske već, vrlo vjerovatno, selektivne prema proizvođačima sa Kosova. Međutim, nema govora o dampingu, odnosno pomoći države kako to navode predstavnici Kosova. Naprotiv, u posljednjih nekoliko godina bh. izvoznici su izgubili određene fiskalne olakšice“, tvrdi Čavalić.

Politički analitičar iz Sarajeva Dževad Kučukalić kaže da je i prema obrazloženjima kosovskih vlasti jasno da su uzroci krize više političke nego ekonomske prirode.

„BiH ne priznaje Kosovo kao nezavisnu državu pa su političke i ekonomske veze Sarajeva i Prištine i ranije bile na iskušenjima. Sve je kulminiralo nakon što su Srbija i BiH glasale protiv učlanjenja Kosova u INTERPOL. Iako je dogovoreno da BiH u sličnim slučajevima bude suzdržana u glasanju, na posljednjem godišnjem skupu svjetskih policajaca Kosovo nije primljeno u INTERPOL, a među zemljama koje su glasale protiv bile su Srbija i BiH, odnosno bh. ministar sigurnosti Dragan Mektić“, podsjeća Kučukalić.

Nije trebalo dugo čekati da Kosovo poveća carinske dadžbine za čitavih stotinu procenata za obje zemlje. „Sarajevo i Beograd su oštro reagirali, Srbija je zaprijetila kontra-mjerama, EU je osudila Prištinu, svi se pozivaju na CEFTA-u, a račune političkih nesporazuma plaćaju nedužni – privrednici koji su kolateralna šteta političkih nesuglasica između Beograda i Prištine“, kaže Kučukalić.

Zvaničnici BiH u međuvremenu su kazali da neće uvesti kontramjere Prištini, ali će insistirati da Kosovo ukine „diskriminatorske” carine. Vijeće ministara BiH saopćilo je u četvrtak (22.11.) da BiH nijednim ekonomskim potezom nije izazvala ovakvu reakciju Kosova. BiH traži da se u rješavanje ovog problema uključi i Evropska komisija.