Propust državnih institucija
Đukić upisan u izborni spisak, porodice žrtava sa Kapije ogorčene odlukom CIK-a
Dino Kalesić, otac najmlađe stradale žrtve na Kapiji, kaže da su se u ovom slučaju činjenice za Đukića morale bolje provjeriti
Nakon što je Centralna izborna komisija (CIK) BiH upisala u Centralni izborni spisak Novaka Đukića, pravomoćno osuđenog za zločin na tuzlanskoj Kapiji i za kojim je raspisana potjernica, porodice žrtava su još jednom izrazile ogorčenost zbog propusta državnih institucija.
Đukić, koji se zadnjih nekoliko godina nalazi u Srbiji, je prema podacima CIK-a prijavljen za glasanje u Banjoj Luci.
U CIK-u su podsjetili da je Đukić 28. septembra 2010. brisan iz Centralnog biračkog spiska jer se od 10. septembra iste godine nalazio na izdržavanju kazne zatvora, ali i na rješenje Suda BiH od 14. februara 2014. kojom mu je obustavljeno izdržavanje kazne dugotrajnog zatvora od 25 godina i da je pušten na slobodu.
“Na osnovu tog Rješenja Suda BiH, a o svemu tome smo dobili obavijest Kazneno-popravnog zavoda Banja Luka, CIK BiH je 28. augusta 2018. godine upisao Novaka Đukića u Centralni birački spisak. CIK BiH će od Suda BiH tražiti informaciju o trenutnom statusu Novaka Đukića i u zavisnosti od dobijenog odgovora zavisit će daljnje postupanje”, navode u CIK-u.
Dino Kalesić, otac najmlađe stradale žrtve na Kapiji, kaže da su se u ovom slučaju činjenice za Đukića morale bolje provjeriti, ali i da su se na neki način roditelji i porodice stradalih i ranjenih u Tuzli 25. maja 1995. navikli na neozbiljnost institucija.
“Kad se dozvoli nekome takvom da nesmetano izađe iz države, onda je sasvim logično očekivati sve ostale propuste da ova država napravi. Ništa nije neobično u odnosu na šta se ranije događalo. Ima dvojno državljanstvo i sasvim je logično da je na spiskovima i na jednoj i drugoj strani. Može se u ovoj zemlji sve”, ističe Kalesić.
S njim se slaže i Sinan Alić, predsjednik Fondacije “Istina pravda pomirenje”, koji je rekao da ga kao čovjeka i građanina zabrinjava neozbiljnost i činjenica da državne institucije mogu da naprave takve greške.
“Ono što svi znaju je da je on pobjegao, da je za njim raspisana međunarodna potjernica, da četiri godine traje postupak pred Višim sudom u Beogradu po zahtjevu BiH da on kaznu izdržava u Srbiji. Rješenje CIK-a je olako doneseno, ne provjeravaju se informacije. Ipak su mogli pitati Sud BiH koji je donio tu presudu da vide šta je sa zahtjevom za izdržavanje kazne i da li je izdržao istu, pa tek onda odlučiti o upisu u birački spisak”, naglašava Alić.
Dodaje da je kazneno-popravni zavod informisao CIK da je Đukić izdržao kaznu i te su mu dozvolili da bude na biračkom spisku i pretpostavlja da je on vjerovatno to pravo iskoristio da glasa putem pošte.
Đukić je pred Sudom BiH proglašen krivim da je, kao komandant Taktičke grupe “Ozren” Vojske Republike Srpske (VRS), 25. maja 1995. naredio artiljerijskom vodu da iz topova granatira grad Tuzlu, uslijed čega je došlo do masakra na Kapiji, kada je ubijeno više od 70 osoba.
U februaru 2014. on je pušten iz zatvora nakon što je Ustavni sud BiH – zbog pogrešne primjene zakona – ukinuo presudu kojom je bio osuđen na 25 godina zatvora. Sud BiH je u junu 2014. Đukiću smanjio kaznu na 20 godina, a njegov branilac je nekoliko dana kasnije obavijestio Sud BiH da je osuđeni na liječenju u Srbiji.
Potjernica za Đukićem raspisana je u oktobru 2014. jer se nije odazvao pozivu za izvršenje kazne, nakon čega je od Srbije zatraženo preuzimanje presude.
Viši sud u Beogradu je nekoliko puta odgađao ročište na kojem je trebalo biti razmatrano preuzimanje izvršenja 20-godišnje zatvorske kazne.