Zorana Mihajlović otkrila kada počinje izgradnja autoputa Beograd – Sarajevo

Izgradnja auto-puta Beograd – Sarajevo je uslov političke i ekonomske stabilnosti, ali i privrednog razvoja Srbije i Bosne i Hercegovine, a očekuje se da radnici na terenu budu 2020. godine, izjavila je ministrica građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Srbije Zorana Mihajlović u razgovoru za Anadolu Agency (AA).

Mihajlović je rekla da je svaka vrsta povezivanja u regionu Jugoistočne Evrope veoma važna za razvoj, političku stabilnost, ali i za ekonomske odnose i viši životni standard građana.

“Dakle, to je uslov stabilnosti, političke, ekonomske i uopšte privrednog razvoja i mislim da je to važno za Srbiju i BiH, za buduće odnose, bez obzira koliko vremena trebalo da se unutar BiH naprave određeni dogovori. Sama činjenica da i jedna i druga država, između ostalog, prije svega, Turska koja je zainteresovana da učestvuje u izgradnji ovog auto-puta i pokazala interes i rekli gradićemo, već je ogroman pomak na ovim prostorima”, navela je Mihajlović.

Ministrica je ukazala na značaj potpisanog okvirnog sporazuma o tom auto-putu sa turskom kompanijom “Tasyapi”, kao jednom od tri značajna infrastrukturna projekta vrijedna više od milijardu eura, što je, kako ocjenjuje, rezultat prijateljskih odnosa predsjednika Srbije i Turske, Aleksandra Vučića i Recepa Tayyipa Erdogana.

Auto-put da obezbijedi bolji život građana

Prvi i drugi projekat odnose se na dvije dionice auto-puta: od Požege do Kotromana i Sremska Rača – Kuzmin, dok je treći projekat, za koji je potpisan komercijalni ugovor, rekonstrukcija regionalnog puta Novi Pazar – Tutin.

“Komercijalni ugovor koji smo potpisali i novac koji smo obezbijedili u budžetu, odnosno garancije u budžetu za ovu i narednu godinu, daje nam mogućnost da negdje već sljedeće godine u proljeće počnemo radove. Sada se radi na prepravljanju tehničke dokumentacije, zato što su projekti dosta stari, odnosno urađeni su prije pet, šest, sedam, osam godina, tako da se to sad sređuje i negdje u proljeće sljedeće godine počinje rekonstrukcija”, rekla je.

Sa turskom kompanijom “Tasyapi” dogovoreno je da se prvo počne sa radom na dokumentaciji za dionicu Kuzmin – Sremska Rača vrijednoj oko 200 miliona eura, od čega je most koji će se tu graditi vrijedan najmanje 100 miliona eura. Zatim ide dokumentacija za dionicu Požega – Kotroman od Koridora 11 do granice sa BiH, gdje Srbija ima osnovnu, ali ne i svu potrebnu dokumentaciju.

“Mislim da je to vrlo važno. Prvo, ta turska kompanija je odlična kompanija, drugo, to znanje dodatno i pomoć koja dolazi u izradi projektno-tehničke dokumentacije za nas je veoma važno. Srpska strana hoće da i kroz kreditni aranžman radi na ovim investicionim projektima. Rekonstrukcija počinje koliko sljedeće godine, mogli bismo da očekujemo radnike na terenu praktično 2020. godine kada govorimo o samom auto-putu. Sljedeća godina će najvećim dijelom otići na izradu svih dokumentacija, prostornih planova svega onoga što je potrebno za tako nešto”, dodala je ministrica.

Prema riječima Mihajlović, dva kraka postoje da bi se napravio kompletan prsten, koji će obuhvatiti sve narode u BiH, jer mora da postoji svijest o specifičnosti BiH, koja se ne ogleda samo u narodima koji tu žive, već i u načinima i nivoima kako se donose odluke.

“To je nešto što negdje ograničava razvoj BiH, po mom mišljenju, generalno, ne samo vezano za velike infrastrukturne projekte, ali mi se čini da smo našli zajedničko rješenje, zajednički imenitelj kako da radimo taj auto-put i mislim da bi sve strane morale u nekim trenucima donošenja odluke, a upravo to očekujem od nekih novih organa, da politiku i vjeroispovijest i sve ono drugo stave sa strane i da gledaju prvo ono što nam je svima sigurno najvažnije, a to je bolji život građana. Političari su tu da obezbijede bolji život građana, bez obzira koje vjeroispovijesti bili, da li oni bili Srbi, Bošnjaci ili Hrvati”, kazala je.

GP na mostu Ljubovija – Bratunac najkasnije do ljeta

Ministrica Mihajlović ukazala je i na to da se Srbija trudi da sa svim državama sa kojima može ima jedan granični prelaz, a kada je riječ o mostu Ljubovija – Bratunac sa BiH, taj granični prelaz još ne radi, iako je most napravljen i u njega je uloženo više od 10 miliona eura.

Kako ocjenjuje, političari u BiH su u prethodnom periodu gledali “interne odnose u samoj BiH, gotovo ponekada zanemarivši ono što jeste državni interes, a nema boljeg i većeg razvoja jedne države ako se ne povezuje”.

“Sve što je bilo do Srbije mi smo uradili i vidimo da se nekako to sad pomjerilo. Sporazumi su potpisani, raspisane su javne nabavke sa bosanske strane za pristupne saobraćajnice za taj jedan carinski prelaz i to će se završiti, ali to mora takođe da nam bude svima nauk da to ne treba da se dešava, da je to šteta po građane i da to građani vide i pamte. Kada vidite most, shvatite da morate da idete 50 kilometara okolo, ne možete da pređete taj most, onda čemu politika i sve”, navela je.

Sa druge strane, za Srbiju je važno da će taj most biti jedan granični prelaz.

“Mi se trudimo da sa državama sa kojima god to možemo, to radimo sa Makedonijom, radićemo sa Crnom Gorom i radimo sad sa BiH, da imamo jedan granični prelaz. To znači nemate dvije sanitarne, dvije poljoprivredne inspekcije, dvije policijske, imate jedan granični prelaz i brzo završavate svoj posao, bilo da se bavite ekonomskim odnosima, prevozite robu ili da prosto samo ljudi prelaze most. Mi smo razgovarali sa svim predstavnicima BiH, čak i ovima sada, dok se ne formiraju svi organi, plan jeste da ljeto bude neki posljednji rok, realno bi bilo u odnosu sada na sve i što nema više problema da pustimo taj most da konačno radi, odnosno jedan granični prelaz”, smatra Mihajlović.