Bez prava na penziju 240.000 radnika u BiH
Svaki četvrti radnik u Bosni i Hercegovini je danas bez prava na zdravstvenu skrb, a problemi će biti i veći kada pođu u mirovinu. Razlog za ovakav strah je opravdan jer se tim radnicima ne uplaćuju doprinosi.
Tim činom ne gube samo radnici jer su oštećeni i penzioneri, školstvo, zdravstvo i tako redom.
Proračun ostaje oštećen jer jedna skupina radnika radi “nacrno”, a znatan broj radnika je u radnom odnosu, ali se za njih ne plaćaju doprinosi. I jedni i drugi s pravom strahuju za svoju budućnost.
Angažiranje radnika “nacrno” najčešće je prisutno u manjim poduzećima u oblasti ugostiteljstva, turizma, trgovine, eksploatacije i prerade drva, te uslužnim djelatnostima
Međunarodna organizacija za rad je upozorila da je rad “nacrno” u porastu u svim zemljama jugoistočne Evrope i da je u BiH porastao s 20 na 23 posto.
Povećanje ekonomske krize, otkazi i sve teža materijalna situacija doprinose povećanju ovog postotka, slažu se stručnjaci iz oblasti rada i ekonomije. Tako, problem s neuplaćenim doprinosima ima i oko 230.000 radnika koji u BiH rade na crno. Od tog broja polovina su mlade osobe koje imaju i po desetak godina radnog iskustva, a nijedan dan uplaćenog radnog staža. Procjena je da oko 150.000 radnika radi na crno na području Federaciji BiH te oko 80.000 ljudi u RS-u.
Iako zakon kaže da, ako u BiH inspekcija utvrdi da radnik radi bez ugovora o radu, propisana zakonska kazna iznosi od 1.000 do 7.500 eura, u udrugama poslodavaca priznaju da je rad “na crno” uzeo maha i za to krive i prevelika porezna opterećenja. Porezna politika potiče poslodavce da ne rade po zakonu jer su davanja koja se plaćaju državi iznimno visoka – oko 70 posto poreza i doprinosa po radniku.
Teško je doći do novca jer većina poduzeća koja duguju za doprinose više ne postoji ili su u procesu likvidacije i stečaja, te od njih nije moguće naplatiti doprinose.
– Poslodavci koji uredno prijavljuju svoje radnike i plaćaju poreze vrlo često dolaze u stečaj ili su prinuđeni na likvidaciju jer je kriza sve veća. Zbog toga se često odlučuju uzimati radnike koji rade “nacrno”, tvrde poslodavci.
[yuzo_related]
Angažiranje radnika “nacrno” najčešće je prisutno u manjim poduzećima u oblasti ugostiteljstva, turizma, trgovine, eksploatacije i prerade drva, te uslužnim djelatnostima.
Prema podacima iz RS-a, jednoj trećini radnika u RS-u ne uplaćuju se uopće doprinosi, te otprilike isti broj radnika prima neredovito platu, ili je uopće ne prima.
Iz Fonda RS-a kažu kako su izmjene i dopune Zakona o doprinosima definirale da obveza uplate doprinosa nastaje u trenutku isplate plaće, ali da je dio poslodavaca plaće nakon toga radnicima isplaćivao ‘nacrno’ i tako izbjegao obvezu uplate doprinosa.