U carskoj rezidenciji
Beč dobija muzej savremene austrijske historije
– Muzej bi trebao biti “moderna i živahna platforma za diskusije i dijalog, otvoren za javnost – tvrdi direktorica muzeja, Monika Sommer
Na 100. godišnjicu osnivanja Republike Austrije 10. novembra u Beču se u istorijski bogatoj carskoj rezidenciji Hofburg otvara muzej savremene austrijske istorije “Kuća austrijske istorije” (Haus der Geschichte Österreich), javlja Fena.
– Muzej bi trebao biti “moderna i živahna platforma za diskusije i dijalog, otvoren za javnost – tvrdi direktorica muzeja, Monika Sommer.
Posjetioci će noviju austrijsku istoriju moći aktivno doživjeti i ispitati. Dijalog s posjetiocima obogatit će posebni formati u kojima će svakog utorka jedna poznata ličnost ispričati svoj pogled na ambivalentno zadnje stoljeće.
Zainteresovani se mogu uključiti u dijalog i virtuelnim putem jer će zajedno s prostorijama muzeja biti uspostavljena i web stranica “Digitalna Kuća istorije Austrija” koja posjetioce poziva da i sami na neki način pišu istoriju. Tu im se nudi mogućnost da na određene teme koje dopunjuju stručnjaci za istoriju podjele svoje lične fotografije i uspomene s javnošću, saopćeno je iz Eurocomma Sarajevo.
– Odlučili smo se krenuti jednim sasvim novim putem i pomiješati stvarni muzejski prostor s virtuelnim. Lične fotografije će biti vidljive kako onlajn tako i na izložbi u muzejskom prostoru. Na taj način svaki pojedinac može stvarati istoriju iz svoje perspektive – objašnjava Sommer.
Muzej će biti otvoren s dvije izložbe: “Odlazak u nepoznato – Austrije od 1918.” i “Samo violine su ostale. Alma i Arnold Rose.” Prva izložba rasvjetljava centralne događaje i promjenu demokratije i društva u proteklih 100 godina.
Po riječima direktorice Sommer, tom izložbom se želi pokazati da je istoriju moguće i drugačije ispričati, ne samo hronološki i u vitrinama. Kontradiktornosti su moguće, pa čak je i važno predstaviti ih.
Posjetioci mogu stvoriti sliku o prošlom stoljeću uz pomoć najmodernijih sredstava i didaktičkih metoda.
Drugom izložbom se odaje počast violinistici 30-ih godina prošlog stoljeća, koja je u koncentracionom logoru Auschwitz-Birkenau vodila ženski orkestar i tamo i umrla.
Njen otac Arnold Rose kao i njegov djever Gustav Mahler, muzički velikan, preživio je u egzilu u Londonu. Alma je pokušala jednim angažmanom u Holandiji da spasi očevu violinu od prodaje. Njen plan nije uspio i odvedena je u logor Auschwitz. Međutim, na njihovim violinama Stradivari i Guadagnini se i danas širom svijeta svira u velikim koncertnim dvoranama.
