Kamata po osnovu radničkih potraživanja ostaje 12 posto a ne 0,2 posto

Zatezne kamate na radnička potraživanja po osnovu izvršnih sudskih presuda u Federaciji Bosne i Hercegovine ostaju i dalje na godišnjem nivou 12 posto po presuđenom iznosu, a ne 0,2 posto, kako je propisivao Zakon o dopuni Zakona o visini stope zatezne kamate.

Taj zakon, odnosno spornu, svojevremeno utvrđenu i jedinu dopunu o smanjivanju kamate za radnička potraživanja na 0,2 posto, ‘oborio’ je Ustavni sud FBiH na inicijativu potpredsjednika Federacije Milana Dunovića.

Nakon Dunovićevog obraćanja, Sud je septembra prošle godine prihvatio privremenu mjeru da, do konačnog odlučivanja o apelaciji potpredsjednika FBiH, dopunjeni zakon ‘miruje’, a prema odluci koju je potpredsjednik FBiH dobio jučer, na koncu ga je proglasio i neustavnim.

Mada su, po Dunovićevim riječima, iz neznanih razloga u međuvremenu obračunavate kamate od 0,2 posto u pojedinim slučajevima, praktično je i dalje važio iznos od 12 posto i za radnička potraživanja, kako je i pisalo u zakonu prije nego što mu je pridodana osporena dopuna.

Dunović je danas na pres-konferenciji rekao da su vladajuće strukture, smanujući za 60 puta zatezne kamate na radnička potraživanja, pokušale uzeti novac od radnika iz državnog i privatnog sektora, ali da je najnovija odluka Ustavnog suda FBiH pokazala da radnik u tom smislu vrijedi kao i poslodavac, banke i povjerioci.

Zahtjev za ocjenu ustavnosti osporenog zakona potpredsjednik FBiH je Ustavnom sudu podnio 27. aprila 2017. godine.