Male su šanse da se suzbije siromaštvo u svim oblicima do 2030. godine?!

Na Samitu Ujedinjenih nacija za održivi razvoj 169 svjetskih lidera 2015. je usvojilo Agendu 2030.

Ukupno je definisano 17 ciljeva održivog razvoja (Sustainable Development Goals – SDGs) sa ciljem okončavanja siromaštva, borbe protiv neravnopravnosti i nepravde i rješavanje pitanja klimatskih promjena do 2030. godine praćeno sa 169 podciljeva i 230 mjerljivih pokazatelja uspjeha (indikatora) za sve države u cijelom svijetu. Jasno je kako razvojni ciljevi nisu samo ambiciozni nego i komplikovani.

Čovječanstvo je na pragu najvećeg ispita u historiji. Prošle su skoro tri godine od usvajanja ciljeva i nameće se samo jedno opravdano pitanje: “Gdje smo danas i hoće li čovječanstvo 2030. godine položiti ovaj ispit?”

Zvanični rezultati govore da idemo naprijed, ali možda nedovoljno brzo. Prosječan svjetski rezultat (globalni indeks razvojnih ciljeva) iz 159 zemlja svijeta iznosi 64,9 od maksimalnih 100. Najuspješnije zemlje svijeta suočavaju se sa velikim brojem izazova u postizanju globalnih razvojnih ciljeva. Švedska pokazuje najbolje rezultate (85,5 od ukupno 100), na drugom mjestu je Danska sa 84,6 dok je treće mjesto zauzela Finska sa prosječnim rezultatom 83,0.

Očekivano, Njemačka (82,3) je četvrta i u samom vrhu razvijenih zemlja, a prate je Francuska, Norveška (81,2), Švicarska (80,1), Slovenija (80.0), Austrija (80,0) i Island (79,70).

Bosna i Hercegovina je zauzela 71. mjesto (globalni indeks: 63,7) i dosta je daleko ostvarenju razvojnih ciljeva. Susjedna Crna Gora neznačajno je bliža ostvarenju ciljeva (globalni indeks: 67,6) i nalazi se na 69. mjestu liste svjetskih zemalja. Srbija (globalni indeks: 72,1) na 40. mjestu, a Hrvatska (globalni indeks: 76,5) na 21. mjestu.

Bruto domaći proizvod susjednih zemlja dobrim dijelom održava kretanja ka postizanju održivih razvojnih ciljeva, ali nužno nije jedini pokazatelj. U skladu sa ovim podatkom, naša zemlja nalazi se opet u najgoroj poziciji u odnosu na sve susjede sa ukupnim BDP-om od 11237,50 dolara, a Srbija je u neznačajno boljoj poziciji sa BDP-om od 13828,90 dolara.

Hrvatska ima najveći BDP od 21528 dolara, dok je Crna Gora sa 15737 dolara bolja od Bosne i Hercegovine i Srbije. Zanimljivo je da BDP Švedske (46568 dolara) iznosi više nego BDP tri balkanske zemlje (Bosna i Hercegovina, Srbija i Crna Gora) čiji je zajednički BDP ukupno 40795,40 dolara.

Evidentno je da zemlje svijeta čeka ozbiljan posao u narednih 12 godina kako bismo svi zajedno postigli sve planirane ciljeve i podciljeve 17 Globalnih razvojnih ciljeva.