Što stoji iza pisma europarlamentaraca Hrvatske o Komšiću?

Pismo čelnim ljudima europskih institucija – predsjednicima Europskog parlamenta, Europskog vijeća i Europske komisije – što im ga je povodom rezultata nedavnih izbora u BiH i izbora Željka Komšića za hrvatskog člana BiH Predsjedništva uputilo svih 11 hrvatskih europarlamentaraca izazvalo je oštre reakcije u Bosni i Hercegovini. Neki od potpisnika pojasnili su nam svoje motive.

Je li pismo 11 hrvatskih europarlamentaraca patroniziranje susjedne zemlje ili izražavanje najboljih namjera i želje da se pomogne, ali praćeno upozorenjem da promjene moraju krenuti iz same Bosne i Hercegovine?

U susjedstvu postoji percepcija da je ovo pismo isključivo reakcija na izbor Željka Komšića, ali voditelj Izaslanstva Europskog parlamenta za odnose s BiH Tonino Picula za Radio Slobodna Europa odbija takav pristup, i kaže kako je njegov izbor jedan od simptoma nefunkcionalnosti Bosne i Hercegovine, a da se od nečega – mora početi.

“Jer, ako se izbori u Bosni i Hercegovini događaju u redovitim ciklusima, a njima se ništa ne rješava, onda jednostavno treba krenuti od izbora, od izbornog sustava. A da izbore treba mijenjati, to nije rekao ovaj ili onaj europski sud ili institucija, nego Ustavni sud te zemlje. Na žalost, politika nije ništa napravila po tom pitanju, i sada se još jednom ponavlja i slučaj Komšić, ali ne samo on – imamo nepredstavljanje ‘ostalih’, imamo situaciju u Republici Srpskoj koja je – naravno – posebno loša”, komentira Picula.

Picula kaže kako je ovo pismo upozorenje iz Europskog parlamenta, koji je uvijek bio sklon Bosni i Hercegovini, kako je promjena potrebna u samoj Bosni i Hercegovini.

“Jer kod nas se nema što mijenjati. Europski parlament podržava europski put BiH, Europska komisija ga podržava, koliko sam shvatio podržava ga i Europsko vijeće, ali bilo bi dobro da se europski put BiH počne podržavati i u BiH. To je jedna vrsta apela, to je pismo za koje vjerujem da će biti pročitano onako kako je i napisano, dakle ne kao potpora ovoj ili onoj političkoj opciji u Bosni i Hercegovini, nego prije svega kao jedna vrsta poticaja da se počnu rješavati strukturni problemi Bosne i Hercegovine. A jedan od njih je svakako i izborno zakonodavstvo”, kaže Picula.

Među 11 hrvatskih europarlamentaraca koji su potpisali ovo pismo je i bivši predsjednik Istarskog demokratskog sabora i aktualni eurozastupnik Europskih liberala i demokrata Ivan Jakovčić. On je zbog krize u pulskom brodogradilištu Uljanik i svojih poslovnih veza sa potencijalnim strateškim partnerom Dankom Končarom predmet prozivanja u hrvatskim medijima, pa ne daje izjave, ali nam je pismeno obrazložio svoje motive.

“Potpisao sam nakon dosta rasprave, i to sa jednim ciljem – da otvorimo napokon raspravu oko BiH, jer će ovako Dodik biti pobjednik! Kome to nije jasno i kod Bošnjaka i kod Hrvata, taj ne vidi što se događa i kamo sve ide,” pojašnjava Jakovčić za RSE.

Novinar riječkog Novog lista Boris Pavelić za RSE kaže kako ne stoje špekulacije da je to za unutarnjopolitičke, preciznije unutarstranačke potrebe, naime da Plenković ovakvim skretanjem pozornosti na BiH nastoji zadovoljiti stranačku desnicu. Za njega je to kontinuitet Tuđmanove politike iz devedesetih pretočen u potporu Čovićevom stavu o konfederalističkom uređenju BiH.

“Mislim da je riječ o kontinuitetu hrvatske politike unazad osam godina, otkada Stipe Mesić više nije predsjednik. Ja naime razabirem još od Ive Josipovića jedan konsenzus u hrvatskoj politici da se podrži jedan konfederalistički – blago rečeno – stav HDZ-a Bosne i Hercegovine. Zašto je to tako, bilo bi za dužu raspravu, ali u svakom slučaju rekao bih da je to na tragu politike Franje Tuđmana iz devedesetih godina”, kaže Pavelić.

Hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu uputili su 25. listopada zajedničko pismo predsjednicima Europskog parlamenta, Europskog vijeća i Europske komisije povodom ishoda upravo održanih izbora u Bosni i Hercegovini, izražavajući duboku zabrinutost činjenicom da su – kako tvrde – hrvatskog predstavnika u Predsjedništvu BiH izabrali Bošnjaci, dok je velika većina Hrvata glasala za drugog kandidata. Oni u pismu izražavaju “duboku zabrinutost” ishodom izbora u BiH i uvjerenje da on ne doprinosi održivosti i funkcionalnosti BiH kao “države tri ravnopravna konstitutivna naroda, kako predviđa Daytonski sporazum”.