Refik Hodžić
Zdravstveno stanje šuma u FBiH nije zadovoljavajuće
Slučajevi ekstremnih suša i požara imali su kao posljedicu pojavu povećanja populacije raznih štetnih insekata
Udruženje inžinjera i tehničara šumarstva (UŠIT) Federacije BiH održalo je danas sastanak s ovlaštenim predstavnicima institucija za šumarstvo i šumsko privrednih društava FBiH, na kojem je razmatrano zdravstveno stanje šuma, izrada zapreminskih i sortimentskih tablica za vrste drveća, te članstvo u UŠIT-u.
Predsjednik UŠIT-a Refik Hodžić rekao je da zdravstveno stanje šuma u FBiH nije zadovoljavajuće, te da u posljednjih pet godina u pojedinim kantonima postaje zabrinjavajuće.
– Slučajevi ekstremnih suša i požara imali su kao posljedicu pojavu povećanja populacije raznih štetnih insekata, što je izazvalo sušenje velikog broja stabala četinara i lišćara, a zbog čega su urađene obimne sanitarne sječe. Za pet godina posjekli smo 1.700.000 kubnih metara šume, a kada se doda količina koja je doznačena a nije posječena, radi se o oko 2.000.000 kubnih metara. To je veliki problem za pitanje obnova šuma – izjavio je Hodžić.
Dekan Šumarskog fakulteta u Sarajevu Mirza Dautbašić naglašava da zdravstveno stanje šuma u FBiH nije toliko loše ako uzmemo za primjer stanja u Hrvatskoj i Sloveniji gdje su prethodnih godina zabilježene velike štete uzrokovane snjegolomima, vjetrolomima i ledolomima, te da u FBiH najveću štetu trenutno uzrokuju potkornjaci – potporodica kukaca iz reda kornjaša.
– Situacija je teška, ali nije kritična. Stanje je isto godinama, a današnji sastanak je organizovan radi prevencije od pogoršanja stanja. Najvažinje je da riješimo situaciju s potkornjacima. Veliki problem predstavlja izostanak monitoringa u oblasti šuma, jer mi smo jedina država u regionu koja to nema, a bili smo najbolji u monitoringu za vrijeme bivše Jugoslavije – objašnjava Dautbašić.
Dodaje da problema s potkornjacima u urbanim sredinama nema, te da postoji inicijativa da se putem preduzeća uspostavi dijagnostička služba koja bi reagovala na bilo kakvu promjenu u šumarstvu.
Na sastanku je istaknuto da su zapreminske i sortimentske tablice zastarjele jer su izrađene 1970. godine, te je istaknuta potreba za izradu novih, savremenih tablica koje ispunjavaju evropske stanarde.
