Otvoren Muzej ratne fotografije u Zagrebu: Ratu je mjesto u muzejima
Glavni grad Hrvatske ovih je dana dobio Muzej ratne fotografije (Image of War) koji je otvoren izložbom “Izbliza i osobno: rat u Hrvatskoj”.
Autori ovog muzejskog koncepta poručuju kako im nije cilj veličati rat, pa ni Domovinski, nego upravo suprotno – pospremiti ga u muzej. Nakon izložbe hrvatske ratne fotografije nastale iz objektiva hrvatskih, srbijanskih i inozemnih fotoreportera, najavljuju tematiziranje globalnog rata protiv klime, djece vojnika i genocida u Srebrenici, javlja Anadolu Agency (AA).
Autor novootvorenog Muzeja ratne fotografije je Danilo Gregović, odvjetnik koji je uz pomoć svog sina, “crowfunding” kampanje i ratnih fotoreportera u svega nekoliko mjeseci prikupio dovoljno sredstava za ostvarenje ove ideje.
Cilj muzeja je posjetiteljima u samom središtu Zagreba, pritom imajući u vidu i turiste koji su često najzainteresiraniji jer su površno upoznati s ratnom prošlošću Hrvatske, omogućiti na jednom mjestu pregled ponajbolje ratne fotografije te uvid u dramatične ratne priče koje su dandanas obilježavaju hrvatsko, nekoć ratom zahvaćeno društvo.
Gregović: Kažemo da je rat loš
Gregović ističe kako je izložba o stradanjima u Domovinskom ratu tek prva u nizu tematskih cjelina zaokupljenih fenomenom rata te najavljuje postavljanje izložbi “Rat protiv klime”, “Djeca ratnici”, “Masakr u Srebrenici”…, ali kaže kako su to dugoročni projekti za nastavak rada muzeja.
“Mi se bavimo žrtvom i ne slavimo rat. Rat želimo spremiti u muzej. Uplakani dječak tamo ili srpska djevojčica ovdje, ili sirijsko neko lice koje će biti izloženo, njima je posve svejedno – uplakanoj djeci i suzama na licu je posve svejedno jesu li žrtva pravednog ili nepravednog rata. Mi se ne bavimo poviješću Hrvatske ili poviješću Domovinskog rata. Mi naprosto kažemo da je rat loš i da ga moramo pospremiti u muzej. Mnogi posjetitelji izlaze u suzama, a to smo i htjeli, da im se rat zgadi”, poručio je Gregović te istaknuo kako je ovo zapravo antiratni muzej.
Gregović kaže kako se u posljednje vrijeme sve više zaoštrava rat protiv klime koji će, smatra, promijeniti i već mijenja živote stotina milijuna ljudi na globalnom planu.
Kustosica prve izložbene postave “Izbliza i osobno: rat u Hrvatskoj” je Sandra Vitaljić koja je izložbom predstavila radove tridesetak ratnih fotografa/fotoreportera iz Hrvatske i Srbije, kao i one međunarodne, koji su iz ratom zahvaćene Hrvatske izvještavali isključivo za inozemne medije.
Vitaljić je istaknula kako joj je cilj bio predočiti obje zaraćene strane, s obzirom na to da hrvatski i srpski fotografi nisu imali pristup drugoj strani kao što je to bilo moguće inozemnim fotoreporterima, i tako otvoriti različite perspektive i poglede na iste događaje.
Izložbu “Izbliza i osobno: rat u Hrvatskoj” prati knjiga, katalog izložbe koji uz fotografije sadrži i osobna svjedočanstva autora sa snimanja fotografija.
Instagram i Twitter zamijenili fotoreportera u ratnoj zoni
Jedan od tridesetak autora predstavljenih na izložbi i u knjizi je veteran ratne fotografije Nikola Šolić, fotoreporter koji je do 1992. radio na hrvatskoj strani ratišta za hrvatski tjednik “Globus”, da bi nakon toga postao suradnik inozemnih fotoagencija za koje je fotografijom izvještavao iz ratova na Balkanu, ali i šire.
Šolić kaže kako je jedna ovakva galerija, poput novootvorenog muzeja ratne fotografije, pogotovo jer je fotografska, bila potrebna Zagrebu jer smatra da takvog sadržaja u kulturnoj sceni grada nedostaje. Ocjenjuje pohvalnim da su na njoj zastupljeni fotografi različitih rangova, od onih koji su radili za male lokalne medije, pa sve do onih koji su svoje radove slali međunarodnim agencijskim kućama i magazinima, kao što su izloženi Chris Morris i Ron Haviv.
“Sve se to danas promijenilo u odnosu na nekada, kada su postojala dva tipa fotografa u vijestima, u ‘newsu’. Kako se tehnologija razvijala i prešla u nešto što je danas postalo globalno, nema više potrebe ljude slati u ratne zone jer se preko Instagrama i Twittera dobije veći izbor slika dovoljne kvalitete za današnje medije, tzv. ‘screen’ medije. Za ‘news’ fotografiju tada, s tehničke strane gledano, nije bila najbitnija kvaliteta fotografije, nego sama tema”, kazao je Šolić.
“Slike koje su tada odigrale ulogu velikih fotografija za jedan dan u svjetskim medijima, poslije toga su otišle u arhivu, a izložbom one dobivaju svoj art moment”, kaže Šolić koji posjeduje vlastitu fotoarhivu s tisućama negativa filmova i terabajtima digitalne fotografije.
Prelaskom u veliku internacionalnu agenciju, Šolić kaže kako je prestao biti na jednoj strani, no kako mu je to u stvarnosti bilo nemoguće raditi u ratu Hrvatskoj pa je pratio susjedne i udaljene ratne sukobe.
U podrumu ovog jedinstvenog muzeja prikupljena su sjećanja “običnih” ljudi, koji su svatko na svoj način proživjeli rat, ispričana kroz tekst i fotografije. Riječ je o muzejskim eksponatima koji su nastali prikupljanjem preko društvenih mreža kao odgovor pojedinaca na pitanje “gdje si bio ‘91?”.
Prema riječima osnivača muzeja, prva izložba je u svega nekoliko dana izazvala velik interes javnosti. Slični muzeji postoje u Dubrovniku, Sarajevu i u Potočarima kod Srebrenice.
