Ovo su najtraženija zanimanja u BiH

U prvoj polovini ove godine objavljena su 4.742 oglasa za posao, što je za 24 posto više u odnosu na isti period lani, a putem kojih je oglašeno 11.285 radnih mjesta, što je za 34 posto više nego u prethodnoj godini – pokazale su analize statistike prikupljene putem portala Posao.ba, kompanije Kolektiv d.o.o.

Voditeljica Odjela projekata u kompaniji Kolektiv Nermana Ajanović-Hajdarpašić kazala je danas da su poslodavci u ovom periodu primili 157.687 prijava za posao putem portala Posao.ba, dok se u prosjeku na jednu radnu poziciju prijavljivalo 14 osoba, što predstavlja pad u odnosu na isti period prošle godine kada se na jednu poziciju u prosjeku prijavljivalo 20 osoba.

– Kategorije poslova u kojima je oglašeno najviše radnih pozicija su komercijala – prodaja, ugostiteljstvo i građevinarstvo. Najveći interes za rad zabilježen je u kategorijama administrativne i slične usluge, arhitektonske usluge, pravo, bankarstvo, ekonomija i finansije, a najmanji interes za rad u kategorijama ugostiteljstvo, proizvodnja, građevinarstvo, zaštitarske usluge, ljepota i zdravlje – dodala je Ajanović-Hajdarpašić na konferenciji za novinare održanoj u prostorijama Networksa u Sarajevu.

Najtraženija zanimanja u prvoj polovini ove godine bila su trgovac, konobar, građevinski radnik, radnik u proizvodnji, call agent, komercijalist, vozač, programer, kuhar i električar.

Ajanović-Hajdarpašić je navela da je broj oglasa iz inostranstva iznosio devet posto od ukupnog broja oglasa, te da to predstavlja povećanje od 38 posto u odnosu na isti period prošle godine. Zemlje iz kojih dolazi najveći broj ponuda za rad u inostranstvu su Hrvatska, Njemačka i Slovenija. Broj prijava za rad u inostranstvu iznosio je 4.650 i veći je za 55 posto u odnosu na isti period prošle godine kada je iznosio 2.998. Za rad u inostranstvu prijavilo se najviše građevinskih radnika, zatim električara i konobara.

– Koliko ljudi zapravo odlazi na rad u inostranstvu, pitanje je na koje niko pouzdano ne može dati odgovor. Zvanični podaci govore da je Slovenija prošle godine izdala gotovo 26.000 radnih dozvola za građane BiH, a Njemačka 15.000. Zvanični podatak za Hrvatsku nemamo, ali možemo reći da je s obzirom na ponudu poslova iz Hrvatske sigurno isti ili veći od Slovenije. Na osnovu toga možemo procijeniti da su ove tri zemlje povukle između 65.000 i 70.000 ljudi u prošloj godini, a taj trend samo raste – istakla je Ajanović-Hajdarpašić.

Pored zdravstvenih radnika i inžinjera, o kojima se najčešće govori kada je riječ o Njemačkoj, njihovi podaci, kako je dodala Ajanović-Hajdarpašić, govore da bi BiH mogla uskoro ostati bez građevinskih, ugostiteljskih i proizvodnih radnika, vozača i električara.

Za naše ljude najatraktivnije su evropske zemlje – Njemačka, Austrija, Švicarska, Švedska i Norveška.

Ajanović-Hajdarpašić je kazala da je evidentno da se odlazak naših ljudi ne može zaustaviti ako se ne poprave životni standard i ekonomska sigurnost u zemlji, a što se kratkoročno ne može učiniti.

– Potrebno je rigorozno planirati potrebe za radnom snagom, kratkoročno i dugoročno u saradnji sa poslodavcima, uskladiti upisne kvote sa potrebama tržišta rada, omogućiti više prakse kako u srednjim školama, tako i na fakultetima, te uložiti više napora i resursa u dokvalifikaciju i prekvalifikaciju ljudi – kazala je Ajanović-Hajdarpašić.