Izbori koče usvajanje izmjena Strategije za ratne zločine

Skoro pola godine otkako su dogovorene izmjene Strategije za rad na predmetima ratnih zločina – koje su predviđale da se svi predmeti riješe za pet godina – Vijeće ministara nije razmatralo ovo pitanje, niti će to uraditi prije izbora.

Vijeće ministara u ovom sazivu neće razmatrati pripremljeni prijedlog Revidirane strategije za rad na predmetima ratnih zločina, na koji je bilo nekoliko negativnih reakcija, jer je do Općih izbora ostalo samo nekoliko dana, piše Birn.

U Ministarstvu pravde – koje je prijedlog Revidirane strategije uputilo Vijeću ministara – navode da su “predstavnici institucija koji su učestvovali u kreiranju ponuđenih rješenja odbili svaki komentar u vezi s bilo kakvim preispitivanjem pripremljenog dokumenta”.

Predstavnici udruženja žrtava imaju niz primjedbi na Revidiranu strategiju. Oni su pozvali Vijeće ministara da osigura mehanizme kažnjavanja za neprovođenje Strategije, te da se posebna pažnja posveti 850 predmeta “kategorije A”, koji su proslijeđeni iz Haškog tribunala, kako bi se saznalo koliko je slučajeva presuđeno, koliko ima optuženih, istraga, obustavljenih istraga i koliko predmeta u kojima se uopće nije postupalo.

Primjedbe na izmjene Strategije iznijelo je i Ministarstvo finansija, koje je navelo da je prije usvajanja potrebno precizirati “izvore finansiranja”. Uprkos tome, Ministarstvo pravde je polovinom maja ove godine uputilo Vijeću ministara prijedlog Revidirane strategije, ali ona nije bila na dnevnom redu sjednice.

Početkom augusta državni ministar pravde Josip Grubeša izjavio je da ima “neformalne odgovore da pojedini dijelovi Strategije ne zadovoljavaju političke procjene i stavove”.

“Nismo razgovarali o detaljima, o činjenicama, jedino što smo rekli da postoje neke određene stvari koje bi se trebale popraviti kako bi se što prije našla na sjednici Vijeća ministara”, izjavio je Grubeša.

Na naknadnim sjednicama Strategija se nije našla na dnevnom redu, kao ni na posljednjoj sjednici prije izbora zakazanoj početkom ove sedmice. Iz Ministarstva pravde nisu odgovorili na upit kada se to može očekivati, te da li će Vijeće ministara u tehničkom mandatu usvajati izmjene Strategije.

Strategija za procesuiranje ratnih zločina usvojena je u decembru 2008., a rok za rješavanje najsloženijih predmeta bio je sedam godina, a svih ostalih 15 godina. Prema pisanju BIRN-a BiH, 2015. godine riješeno je 30 posto prijava za ratne zločine, a neriješene su ostale istrage protiv najmanje 7.000 prijavljenih da su počinili ratne zločine.

U tom istraživanju, zaključeno je da su prijave tri puta više rješavane obustavom postupka nego optuživanjem, pa je tako optuženo 750, a obustavljen je postupak protiv više od 2.110 osoba. Tužilaštvo BiH je bilo izloženo kritikama da troši resurse na predmete koji su trebali biti ustupljeni entitetskom pravosuđu.

Neophodan finansijski okvir

Kako nisu ispoštovani rokovi iz Strategije, a s obzirom na broj predmeta u Državnom tužilaštvu, u aprilu 2017. osnovana je Radna grupa za izradu izmjena i dopuna Državne strategije, tj. Revidirane strategije.

Radnu grupu su činili predstavnici Ministarstva pravde BiH i entiteta, te Pravosudne komisije Brčko Distrikta, Ministarstva sigurnosti, Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV), Nadzornog tijela za provođenje Strategije, Suda i Tužiteljstva BiH, udruženja tužitelja Federacije BiH i Republike Srpske, udruženja sudaca Federacije BiH i Republike Srpske. Podršku radu pružala je Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini.

“Radna grupa koja je pripremala prijedlog Strategije bila je sastavljena od najeminentnijih stručnjaka iz oblasti pravosuđa sa svih nivoa vlasti, s ravnomjerno zastupljenom nacionalnom strukturom učesnika, pa su sva predložena rješenja usvojena jednoglasno”, naveli su u Ministarstvu pravde BiH.

Prema prijedlogu Revidirane strategije, rok za rješavanje svih predmeta ratnih zločina je pet godina. Kako stoji u dokumentu, u Tužilaštvu BiH postoji više od 550 neriješenih predmeta ratnih zločina u kojima je imenovano 4.500 poznatih počinilaca, i isto toliko predmeta u kojima nije poznat počinilac. Na sudovima entiteta i Brčko Distrikta je oko 200 predmeta u kojima je poznat počinilac ratnih zločina.

Misija OSCE-a je navela da je rok do 2023. godine realniji imajući u vidu da su sve pravosudne institucije do sada dovoljno efektivne u procesuiranju, ali da se mora voditi računa o preraspodjeli predmeta.

“Preraspodjela neriješenih predmeta između Suda BiH i sudova na entitetskom nivou nije rezultirala značajnim rasterećenjem državnog nivoa u 2017. sa 23 predmeta ustupljena entitetskom pravosuđu, dok je Državni sud preuzeo 20”, stoji u OSCE-ovim zapažanjima.

U jednom od dijelova Revidirane strategije ukazuje se da institucije koje će raditi na njenom provođenju trebaju detaljno obrazložiti finansijske potrebe, a što bi imalo posljedice po sljedeći budžetski ciklus. Također, navedeno je da kadrovi sudova i tužilaštava koji se finansiraju od IPA sredstava Evropske unije (EU) do februara 2019. nisu pokriveni budžetom, pa se sugerira da budu za njih osigurana budžetska sredstva iduće godine.

Evropska unija je u okviru IPA projekta osigurala 14,8 miliona eura podrške sudovima i tužilaštvima za efikasnije procesuiranje predmeta ratnih zločina u periodu od 2014. do 2018. godine. Sredstva Evropske unije namijenjena su za rad 142 suca, tužioca, pravna saradnika i istražitelja.

Državni ministar finansija Vjekoslav Bevanda je u odgovoru na Revidiranu strategiju naveo da se ne može izjasniti jer smatra da je neophodan finansijski okvir, odnosno dostupnost finansijskih sredstava.

“S obzirom da se aktivnosti iz Revidirane strategije planiraju provesti iz budžetskih sredstava, dok finansiranje iz IPA sredstava traje do februara 2019., cijenimo neophodnim provesti proceduru kojom bi se osigurala donatorska sredstva u budućem periodu”, istakao je Bevanda.

Ministrica za ljudska prava i izbjeglice Semiha Borovac pozvala se na preporuke UN Komiteta, u kojima je navedeno da se ubrza krivično gonjenje i procesuiranje počinilaca ratnih zločina, posebno rad na slučajevima koji uključuju silovanje i seksualno nasilje. Zatraženo je i da se uskladi domaće zakonodavstvo s međunarodnim standardima, osigura bolja zaštita i sigurnost svjedocima i proširi primjena Zakona o programu zaštite svjedoka na domaće sudove, te da se spriječi zamjena zatvorskih kazni novčanim.

“Preporučeno je vlastima BiH da osiguraju efikasno pravno sredstvo na poštenu i adekvatnu naknadu koju zaštićeni svjedoci ne mogu ostvariti građanskim tužbama s obzirom na primjenu zastare u postupcima”, navedeno je u preporukama Komiteta, koje je citirala ministrica Borovac.

Nema novih izmjena

Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida, zatražio je da se prije usvajanja Revidirane strategije izvrši pregled predmeta po složenosti i dodaju predmeti “kategorije A”, i odredi koji će predmeti biti prebačeni na entitetski nivo.

“Tražimo jasnu pravnu i finansijsku konstrukciju rada na predmetima ratnih zločina i jasno trasiran način prenošenja predmeta u oba smjera”, rekao je Tahirović.

U OSCE-u navode kako je više od 800 osoba identificirano kao mogući počinioci u predmetima “A kategorije” u vrijeme usvajanja Strategije, i da je Tužilaštvo BiH pokrenulo postupak u odnosu na više od 560 njih.

Jedan od ciljeva Strategije upravo i jeste osiguranje efikasnog raspoređivanja predmeta na niže sudove, čija dinamika do sada nije bila adekvatna.

“Neravnomjerna raspodjela predmeta, te procesuiranje manje složenih predmeta od Tužilaštva i Suda BiH su, između ostalog, jedan od uzroka neefikasnog procesuiranja najsloženijih predmeta ratnih zločina i proteka prvobitnog roka od sedam godina predviđenog Strategijom”, navodi se u novoj Strategiji.

Potpredsjednica VSTV-a Jadranka Lokmić-Misirača, koja je u Nadzornom odboru za provođenje Strategije, za BIRN BiH je kazala da “kao profesionalac ne želi davati komentar” na kritike upućene sadržaju Strategije.

Lokmić-Misirača je istaknula da od nje nije traženo da ponovno radi na izmjenama Revidirane strategije nakon što se nije našla na sjednici Vijeća ministara.

“Mišljenja smo da je bespredmetno obrazlagati navedene prijedloge koji su potpuno paušalni i irelevantni za preispitivanje sadržaja Prijedloga strategije”, kazali su u Ministarstvu pravde BiH.

S obzirom na Radnu grupu koja je radila na prijedlogu Revidirane strategije, u Ministarstvu pravde BiH su rekli da je “diskutabilno koji su to ‘veći’ stručnjaci koji bi mogli preispitivati ponuđena rješenja”.

“Ne umanjujući dobre namjere udruženja u BiH, nesporno je da je, s obzirom na njihovu brojnost, Radna grupa na početku jednoglasno odlučila da je nemoguće pozvati predstavnike svih udruženja, a s posebnim pravom bi bilo prigovora na učešće samo nekih”, naveli su u državnom Ministarstvu pravde.

Prije upućivanja pred Vijeće ministara, u državnom Ministarstvu pravde su istakli da su na web stranici objavili Nacrt revidirane strategije i da nije bilo nikakvih primjedbi.

Dok se čeka na Revidiranu strategiju ili njene moguće izmjene, Lokmić-Misirača poručuje da to ne može imati uticaja na samo procesuiranje predmeta ratnih zločina s obzirom da se ovi predmeti rade u sudovima i tužilaštvima u skladu sa zakonom.

Sadašnji saziv Vijeća ministara formiran je četiri mjeseca nakon izbora. Tačno toliko mjeseci još traje finansiranje Evropske unije za aktivnosti iz važeće Strategije.