Kako bh. građani mogu doći do posla u Njemačkoj
Put do zaposlenja i novog života u Njemačkoj za bh. građane nimalo nije lak. Ipak, nije ni nemoguć. Nezavisne novine donose činjenice i podatke koje je Vlada Njemačke zvanično saopštila.
Prije svega, azil u Njemačkoj je samo pusti san, rat je prestao i koliko god situacija u zemlji bila loša, BiH spada u red “sigurnih zemalja porijekla”, a azil dobijaju samo ljudi koji su politički progonjeni ili dolaze iz zemalja zahvaćenih građanskim ratovima.
[yuzo_related]
“Loša ekonomska situacija, velika stopa nezaposlenosti te sveopšta kriza u zemlji iz koje dolazite nije nešto zbog čega ćete dobiti azil”, između ostaloga stoji na stranici njemačke vlade.
I Andrea Nahles, njemačka ministarka za rad i socijalna pitanja, nedavno je upozorila da je neprihvatljivo da se sa državama poput BiH pregovara o članstvu u EU, a da ljudi iz te zemlje traže azil u Njemačkoj.
“To je pogrešan put koji samo opterećuje proceduru dodjele azila u ovoj zemlji”, rekla je Nahlesova.
S druge strane, brojni otvoreni konkursi za radna mjesta u Njemačkoj, kojih prema posljednjih podacima imao oko 600.000, prije svega bi bila šansa za osobe sa srednjim nivoom obrazovanja, kojima je u BiH teško da se zaposle.
Ipak, treba biti svjestan da prilikom konkursa za posao prednost uvijek ima domaći radnik i građanin Evropske unije, a lista uslova koje treba ispuniti sve je duža. Građani BiH mogu raditi u Njemačkoj samo ako imaju dozvolu boravka i dozvolu za rad. Za dobijanje boravišne dozvole neko mora da dokaže da ima dovoljno sredstava za život, da dobija platu kojom može da se izdržava, ili da neko ko se već nalazi u zemlji garantuje izdržavanje. Izuzeci jedino postoje u slučaju visokokvalifikovanih stručnjaka i diploma deficitarnih zanimanja. U tom slučaju se odustaje od pravila koje nalaže prioritet za državljane zemalja EU. U pitanju su zanati tipa varioca, mašinovođe, vozača autobusa te poslovi njege bolesnika, ali i tada, ako građanin EU ima istu diplomu ili zanat, on je u prednosti.
“U Njemačku sam došao prije sedam godina. Pokušavao sam na sve načine da ostanem, i ništa nije uspjelo. Na kraju sam potpuno slučajno našao djevojku sa kojom sam se vjenčao ‘za papire’. Sada imam radnu dozvolu i njihove dokumente, ali daleko od toga da je bilo lako. Kontrole su stroge, tražili su nam slike sa vjenčanja, ispitivali nas koji je omiljeni film i pjesma partnera, čak su dolazili i provjeravali da li imamo četkice za zube u kupatilu i veš u ladicama”, priča Marko P. (30) iz Banjaluke.
Ovaj Banjalučanin poslije učenja jezika, polaganja određene grupe predmeta, vozačkog ispita i još mnogih, kako kaže, peripetija, svoj hljeb zarađuje na “baušteli”, štemajući zidove.
“U zavisnosti od lokacije i veličine, iznamljivanje stana i režije mjesečno se mogu popeti i do 1.000 eura, na to dodajte gorivo, razne takse i poreze. Ne žalim se, bolje mi je nego u BiH, ali daleko je od onoga kako se ponekad predstavlja. Prije su naši ljudi radili dosta na crno, pa su dobro zarađivali, sada toga zbog užasnih kazni skoro da i nema”, rekao je on.
I iz Udruženja nezaposlenih BiH upozoravaju da u Njemačkoj nikoga ne čeka med i mlijeko, kao i da je puno lakše dobiti sezonsku vizu za rad nego trajnu.
“Živio sam baš u toj Njemačkoj sedam godina i radio u njihovom socijalnom osiguranju, ali sam se opet vratio u BiH. Procedura je daleko lakša za sezonske turističke poslove koji traju od tri do šest mjeseci nego za stalno, a to malo ko traži. Njemačka ima potrebu za radnicima u ljetnim mjesecima na poslovima vezanim za poljoprivredu, Hrvatska takođe ljeti, ali za ugostiteljstvo, a Švicarska i Austrija u zimskim mjesecima”, rekao je Hasan Sejdić, koordinator u Udruženju nezaposlenih u BiH.
