Jovanović: Stranke ne mogu znati za koga ste glasali
Direktor koalicije “Pod lupom” Dario Jovanović poručuje građanima da se ne boje i da biraju stranke koje im mogu ponuditi bolji život. Ističe i da niko ni na koji način ne može saznati za koga su glasali, prenosi Deutsche Welle.
Danas u BiH počinje izborna kampanja. Koalicija za slobodne i poštene izbore “Pod Lupom” čiji ste vi direktor otkrila je niz nepravilnosti, koje ste jučer predstavili u Sarajevu. Kojima se novim trikovima nastoje zadobiti glasovi birača?
Kada govorimo o receptima za varanje oni su već oprobani na prethodnim izborima 2016-te. Najviše nepravilnosti odnosi se na preuranjenu izbornu kampanju. Zabilježili smo 364 slučaja u više od polovine opština u BiH. Više od 32 od ukupno 69 političkih stranaka /subjekta registrovanih za ove izbore su kršile izborni zakon u ovom segmentu. Plaćeno političko oglašavanje je zabranjeno od dana raspisivanja izbora do početka predizborne kampanje u petak 7. septembra i tu je zakon jasan. U njegovom kršenju tu prednjači SNSD (Dodik) sa 54 slučaja, zatim SDA (Izetbegović) sa 47, Demokratski narodni savez za bolju budućnost (Radončić) sa 26 slučaja.
Zbog čega ove stranke nisu kažnjenje zbog preuranjene izborne kampanje i nezakonitog oglašavanja?
Odgovor na to pitanje možemo tražiti u visokom nivou političke korupcije u BiH. Mi imamo nezavisne institucije koje glume nezavisne institucije a to nisu i koje su pod očiglednim uticajem političkih stranaka. Teško je očekivati od ljudi koji su izabrani zahvaljujući upravo političkim strankama i obnašaocima funkcija na različitim nivoima da kazne svoje “poslodavce” mada bi poslodavci trebali biti građani BiH koji plaćaju političare. U tome treba tražiti primarni razlog zašto institucije, uključujući i Centralnu izbornu komisiju (CIK) kao vrhovno tijelo za provedbu izbora u BiH ali i tužilaštva i sudovi ne rade svoj posao i ne sankcionišu nepravilnosti. Mi ćemo nalaze našeg preliminarnog izvještaja poslati CIK-u uključujući i dokaze sa terena od strane posmatrača i pozvaćemo ih još jednom da sankcionišu političke subjekte, koji su kršili izborni zakon.
Rekli ste da je preuranjena politička kampanja najučestaliji vid nepravilnosti. Ali koji još recepti za varanje biračkog tijela preovladavaju ovaj put?
Imamo sumnje u ažurnost biračkog spiska, nezakonitu trgovinu mjestima u biračkim odborima, zloupotrebu ličnih podataka u svrhu glasanja poštom ili fiktivna prijava prebivališta, pritiske na birače, kupovinu glasova, uslovljavanje otkazima, ponude za posao…Pri tome valja istaći da izbori nisu samo izborni dan i mi imamo najduži izborni period na svijetu – od dana raspisivanja do konačne potvrde rezultata izbora prođe 6 mjeseci. I upravo u tom periodu dolazi do nepravilnosti.
Vratimo se glasanju poštom. Ljudi su vam se žalili da su se njihova imena i lični podaci pojavili na spiskovima dijaspore, koja glasa iz inostranstva. Kako to?
Sumnja se da su te zloupotrebe korištene za prijavu određenih građana iz BiH za glasanje putem pošte iz inostranstva bez njihovog znanja ili za masovno iskorištavanje građana u inostranstvu koje su političke stranke prijavile za glasanje i što je vrlo moguće, zloupotrijebili njihovu izbornu volju. Primjera radi 2016-te smo imali 130 građana Dervente – tradicionalnih apstinenata koji ne izlaze na izbore – koji su se pobunili jer su prijavljeni za glasanje iz Hrvatske. Iako se istraga vodila, nikada nismo saznali ko je zloupotrijebio njihove lične podatke.
Zabilježili ste i veliki broj slučajeva lažnih nagradnih igara vodećih tržnih lanaca u BiH?
Pravljeni su lažni Facebook-profili u maju i junu a kao uslov za učešće u nagradnoj igri tražili su od građana da slikaju ličnu kartu sa prednje i zadnje strane. Sumnja se da su se ti podaci zloupotrebljavali u izborne svrhe, pogotovo što imamo nikad veći broj slučajeva prijavljenih za glasanje putem pošte. U Srbiji su primjećeni stranački aktivisti koji su se predstavljali kao ljudi Vučićeve Srpske napredne stranke (SNS), dakle političkog subjekta iz Srbije. Nudili su građanima BiH mogućnost da se prijave za glasanje putem pošte. SNS se poslije ogradio od njih i rekao da to nisu njihovi ljudi. Imamo i manji ili veći broj odjava u određenim opštinama, koji variraju sa +/- 5 posto gdje se može sumnjati na fiktivne prijave prebivališta čak i unutar BiH.
Ima li ponovo mrtvih na biračkim spiskovima?
To je tema ažurnosti biračkog spiska. CIK je zaključila birački spisak i na njemu je 3,35 miliona birača sa pravom glasa, što je otprilike 95 posto ukupne populacije BiH prema rezultatu popisa iz 2013. godine. Ovako nerealna brojka se može objasniti tako što se veliki dio ljudi iz dijaspore, koji vade lične karte u BiH, automatski nađu na biračkom spisku a nisu bili na popisu 2013. godine. Međutim drugi dio problema jeste što svjesno što proceduralno neuklanjanje mrtvih lica sa biračkog spiska. CIK je čak direktno priznala da taj problem postoji iako ga je ignorisala više od dvije godine. A onda je u maju više od 5.000 mrtvih uklonila sa biračkig spiskova po opštinama ali je preko 200 evidentirala i zadržala. Pored njihovih imena će se na dan izbora naći zvjezdice jer ne postoji dokaz njihove smrti i ne mogu se obrisati sa biračkog spiska. Imamo podatke da se u još u 10 opština i gradova nalazi određeni broj mrtvih lica na biračkim spiskovima.
I neki mediji su se stavili u službu kandidata i stranaka za izbore. prenoseći izjave koje sadrže govor mržnje i ratnohuškačku retoriku. Koji su to mediji, možete li nam navesti neke primjere?
Evidentirali smo 34 slučaja da su mediji prenosici ratnohuškačkog i govora mržnje. A bilo je i napada na posmatračku misiju naše koalicije Pod lupom. Na portalima RTRS, ATV, portalu info.srpska objavljivani su članci da smo mi strani plaćenici, Soroševci koji žele da sruše RS. Imali smo i verbalne napade u Banjaluci i na Palama, gdje su nam ljudi govorili da nam se bliži kraj i da nas treba protjerati. Desilo nam se i uništavanje propagandnog materijala u opštini Tomislavgrad. Imamo 9 slučajeva nedozvoljenih pritisaka na birače i kupovine glasova, 4 se odnosi na SNSD, 2 na SDS i po jedan na DNS, SDA i SP. Imamo informaciju od 30.8.18 da se glas za Milorada Dodika, predsjednika RS, šefa SNSD-a i kandidata za srpskog člana Predsjedništva u Zvorniku plaća 70 KM. Tu informaciju je potvrdilo nekoliko ljudi uz uslov anonimnosti. Imali smo prijetnju zaposlenima u Novoj banci u Banjaluci. Njen je predsjednik uprave Milan Radiović koji je ujedno potpredsjednik stranke Demokratskog narodnog saveza (DNS). Zaposlenima su tamo uručene liste u koje trebaju unijeti svoje podatke i podatke o familiji i izbornoj jedinici, kako bi se obavezali da će glasati za DNS. Imamo i građane Breze koji nam se javljaju jer im na kućnom pragu nude donacije, stoka, mladima obećanja da će kroz volontiranje dobiti posao u struci i slične poklone sa logom SDA.
Ako institucije BiH ništa ne poduzimaju da sankcioniraju ove napade ali i pritiske na birače, da li bi se onda morao aktivirati OHR ili ured EU u Sarajevu?
Međunarodne institucije nemaju ulogu da se upliću u pravni sistem BiH, niti da ciljano sankcionišu takve slučajeve ako mislite na OHR koji je prije imao određene ovlasti ali koje godinama ne koristi. Međunarodna zajednica ne želi da radi posao vlasti i institucija u BiH, koje potroše godišnje preko 13 milijardi KM. Mi imamo naše političare, nosioce vlasti i nezavisne institucije koje bi trebale raditi svoj posao. To je hrpa ljudi, koji ne rade ništa i ne sakncionišu svoje prijatelje po političkoj liniji. Naš projekat finansira EU. Delegacija EU, OHR i OSCE su upoznati sa svim našim aktivnostima. Nalazimo se i sa predstavnicima stranih ambasada, učesnici smo i određenih sastanaka na kojima su predstavnici međunarodne zajednice i svakako da sa njima dijelimo sve ove informacije a objavljujemo ih i javno.
Vi ste dakle visokog predstavnika Inzka i druge o svemu tome obavijestili i oni ništa nisu poduzeli?
Za nepravilnosti su odgovorni domaći političari. Ja mislim da mi trebamo ljude, koji rade svoj posao, s obzirom da ih mi kao građani plaćamo i s obzirom da oni za jedan mandat zarade koliko prosječan građanin BiH za čitav radni vijek. Mi te ljude i biramo i ukazujemo im povjerenje da upravljaju i našim novcem i vremenom i sudbinom na 4 godine. Zato treba najviše prozivati 42 parlamentarca u Predsjedničkom domu parlamentarne skupštine BiH, koji su kao krovno tijelo i državna vlast u mogućnosti izvršiti izmjene Izbornog zakona i spriječiti sve izborne nepravilnosti. Napominjem međutim da su to ljudi koji dolaze iz političkih stranaka koji su isključivi prekršioci tih izbornih pravila.
I kako prekinuti taj začarani krug?
Između ostalog i aktivnostima koje mi radimo. Ali važna poruka građanima bi bila: da u što većem broju izađu na izbore i – bez obzira šta im političke stranke govorile – da znaju kako one ni na koji način ne mogu saznati za koga je birač glasao. Ljudi treba da izađu na izbore a kada uđu u kabinu da glasaju pametno i za one kandidate za koje vjeruju da će im poboljšati uslove života.
Dokazano je i da je tamo, gdje postoji domaće nestranačko posmatranje izbora, daleko manja mogućnost izbornih nepravilnosti. Ukoliko se one i pojave, o njima će biti izvješteno. Moramo dakle raditi i pričati o tome da doći će vrijeme kada će političari morati preuzeti odgovornost jer će se naći u poziciji gubitnika na izborima. Birači će kad tad vidjeti da izbornim prevarama, manipulacijama, pritiscima i nedozvoljenim uticajima ne možemo imati demokratski razvijenu zemlju, vladavinu prava niti rezultate koji su stvarni odraz izborne volje građana.