Poljoprivrednici dižu ruke od jesenje sjetve

Do početka jesenje sjetve ostalo je tek nekoliko sedmica, ali više zemljoradnika u BiH o tome i ne razmišlja. Odustali su od sijanja ozimih kultura jer nemaju, kako kažu, čime da kupe gorivo i sjeme, a ni zarada im na kraju nije dobra.

Ljubo Maletić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika iz Bijeljine, rekao je da će ovogodišnja jesenja sjetva biti umanjena za 25 do 30 odsto, pišu Nezavisne novine.

“Veliki broj zemljoradnika će sigurno odustati od jesenje sjetve pšenice, a upravo zbog toga što je ove godine bila niska otkupna cijena, ali i zbog visoke cijene goriva i ostalog materijala”, kazao je Maletić i tvrdi da poljoprivrednik ne može ostvariti ni 50 odsto onoga što je uložio, tako da nemaju računice.

Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, kazao je da je opravdano strahovanje poljoprivrednih proizvođača za jesenju sjetvu.

“U ovom momentu ne možemo naći rentabilnu ratarsku kulturu koja bi zadovoljila minimalna ulaganja koja bi poljoprivredniku ostvarila neku dobit, da ne ispadne da stalno radi džaba”, ističe Marinković.

Prema njegovim riječima, treba imati u vidu i vremenske neprilike koje nas pogađaju svake godine, pa, kako kaže Marinković, ne čudi opravdani stah poljoprivrednika, ali i odustajanje od dalje proizvodnje.

Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH, potvrdio je da veliki broj poljoprivrednika planira da odustane od jesenje sjetve.

“Poljoprivrednici nemaju zaštitu proizvodnje, tako da kada vremenske nepogodne napadnu, proizvođač je prepušten sam sebi, odnosno proizvođač ne može ulagati novac u nešto za šta ne zna da li će od toga imati koristi”, kazao je Bićo.

On je naveo da mnogi poljoprivrednici nemaju sredstava za jesenju sjetvu, budući da je očekivani ovogodišnji rod prodat po niskoj cijeni.

Vladimir Usorac, predsjednik poljoprivrednih proizvođača – mljekara RS, ističe da će ove godine niska otkupna cijena pšenice uticati na jesenju sjetvu.

“Niske cijene ove godine uticaće na zemljoradnike da se teže odlučuju na jesenju sjetvu, jer poljoprivrednicima se ne isplati da ulažu sredstva, a da na kraju nemaju dobit”, kazao je Usorac.

Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS kažu da već petu godinu zaredom obezbjeđuju jedan od najvažnijih repromaterijala za proljetnu i jesenju sjetvu, a to je regresirano dizel gorivo, za šta godišnje izdvajaju oko sedam miliona KM, ili 35 miliona KM u posljednjih pet godina.

“Samo poljoprivrednici u RS dobijaju regresirani dizel, što nije slučaj u FBiH. To je jedna od mjera koju koristi najveći broj poljoprivrednika u RS i koju svake godine donosimo, a dizel je na raspolaganju uvijek pred početak sjetve, onda kada je i najpotrebniji”, kazali su iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS.

Dodaju da je u jesen prošle godine zasijano ukupno 73.405 hektara, od čega je pšenica zasijana na 47.225 hektara, ili oko 64 odsto od ukupnih žitnih površina. Ostala strna žita – raž, ječam, tritikale i ozima zob, zasijana su na 26.180 hektara.

“Ukupne sjetvene površine u proizvodnoj 2017/2018. su povećane za 10 odsto, a sjetvene površine pod pšenicom za sedam odsto, ili 3.237 hektara u odnosu na zasijane površine u proizvodnoj 2016/2017. godini”, naveli su iz Ministarstva.