Nagli pad temperature donosi velike probleme našem organizmu

Nagle promjene temperature najviše osjećaju hronični bolesnici i stariji ljudi. Kod hroničnih bolesnika simptomi bolesti vjerovatno će se pojačati pa će tako oni s reumatoidnim artritisom osjećati jače bolove, a oni s astmom imati većih problema s disanjem. Razlog je promjena u atmosferskom pritisku.

Kod pada pritiska, zglobovi se rastežu, a s obzirom na to da su puni živčanih završetaka, osjećamo bol. Astmatični napadaji mogu se javiti zbog pojačane vlage u zraku ili zbog više koncentracije peludi koju često donese olujno nevrijeme koje ujedno hladi zrak i dišni sustav, zbog čega astmatičari imaju poteškoća s disanjem, pišu 24sata.

Kod naglih promjena vremena srčani bolesnici moraju biti na posebnom oprezu. Zbog naglog pada temperature ljudi koji imaju problema s pritiskom, ali i srčanih problema, ne bi se trebali izlagati prevelikim naporima niti teškom fizičkom radu, a obavezno moraju redovno uzimati terapiju. Kod naglih promjena temperature raste i broj akutnih infarkta.

Pošteđeni nisu ni oni koji pate od čestih migrena i glavobolja te dijabetičari. Padom temperature krv se zgušnjava pa je teže pratiti promjene u razini šećera u krvi.

Osjećaj mučnine, vrtoglavice, glavobolje, umora i opće slabosti usko je vezan uz nagle promjene vremena. Stručnjaci nagađaju da je razlog tome puno provedenog vremena u zatvorenim prostorima, zbog čega je sposobnost aklimatizacije tijela smanjena.

Problemi zbog promjene temperature

Širenje tkiva – Pri padu temperature pada i pritisak, zbog čega se meko tkivo lagano širi, čime blago pritišće čašice zglobova ispunjene živcima.

Suhoća zraka – Zrak u klimatiziranim, ali i grijanim prostorijama vrlo je suh. Kod dolaska hladnijeg vremena bez kiše zraku nedostaje vlage, a to dodatno dehidrira kožu, zbog čega ona peče i puca.

Neravnoteža – Vremenske promjene kod nekih ljudi izazivaju hemijsku neravnotežu u mozgu, navode istraživači Mayo klinike. Zbog toga su kod ekstremnih temperaturnih promjena, velike vlažnosti i promjena pritiska zraka glavobolje i migrene češće.

Virusi – Hladno vrijeme pogoduje širenju virusa jer se lakše razmnožavaju na hladnom zraku. Prva imunološka odbrana odvija se u nosu, ali hladan zrak tu odbranu oslabljuje, zbog čega smo skloniji infekcijama. Izloženiji smo virusima jer smo češće u većoj grupi ljudi.

Neprikladno oblačenje – Velike temperaturne razlike otežavaju prikladno oblačenje pa ujutro ljudima bude hladno, kasnije se oznoje i onda opet ohlade, čime oslabljuju imunitet i riskiraju infekcije dišnih puteva. Uz to, vlažan zrak pogoduje razvoju virusa koji prvo prolaze gornjim dišnim putevima.

Suženje žila – Krvni pritisak može “skakati” zahvaljujući promjenama u atmosferskom pritisku i temperaturi. Krvne žile se na hladnoći sužavaju, krv postaje gušća, zbog čega srce brže kuca pokušavajući dopremiti krv bogatu kisikom u sve dijelove tijela. Tad pritisak raste i veća je opasnost od srčanog udara.

Manje štete – Klimatske promjene mogu utjecati i na oči. Takvi uvjeti mogu pogoršati simptome kod onih koji su skloni suhoći oka, a manje sunca znači i manje štetnih UV zraka koje oštećuju oko.

Kosa, koža i nokti pate, lome se i postaju slabi od hladnijeg vremena

Poznato je kako hladan zrak isušuje kožu, zbog čega ona postaje dehidrirana i osjetljiva, ali on nepovoljno utječe i na stanje kose i noktiju.

U hladnijim razdobljima i pri naglom padu temperature krvne žile se sužavaju, posebno malene krvne žile u prstima, zbog čega je protok krvi smanjen. To rezultira slabijom cirkulacijom te manjkom kisika u noktima i kosi.

Hladni zrak sužava bronhe i otežava disanje

Udisanjem hladnog zraka dolazi do fizičke promjene prilikom koje se bronhi u plućima sužavaju i otežavaju disanje. Za astmatičare takva reakcija može biti opasna i izazvati bronhitis, stoga je preporučljivo uzimati propisanu terapiju kao prevenciju te pratiti stanje i tok astme te se inhalirati po potrebi.

Toplo vrijeme zaslužno za veći broj dječaka

U toplijim godinama i na višim temperaturama veća je šansa da će majka začeti dječaka, dok će hladnije vrijeme vjerovatnije donijeti djevojčicu, pokazalo je istraživanje objavljeno u časopisu Biology Letters. Temperaturni porast od jednog stepena kroz dvije godine rezultira rođenjem jedan posto više muške djece godišnje.

Zahvaljujući ovom istraživanju dokazano je kako uticaj globalnog zagrijavanja i klimatskih promjena ima i veliki uticaj na cjelokupnu populaciju te se očekuje povećan broj muške djece zahvaljujućim vrućinama.