Kakvi su rezultati Reformske agende u BiH?

Retorika podjela i predizborne kampanje značajno su usporile tempo reformi, posebno što se tiče Reformske agende, rečeno je u Delegaciji EU u Sarajevu.

Oni su istakli da EU pozdravlja usvajanje nekih od reformskih zakona orijentisanih ka Evropskoj uniji, kao i strategiju za cijelu zemlju u oblastima ekologije i ruralnog razvoja.

“Cilj reformi je bio ostvarenje ekonomskog rasta, novih radnih mjesta i prilika dostupnih što većem broju ljudi. Tokom ovog procesa preduzete su važne i ponekad bolne mjere, zahvaljujući kojima je došlo do poboljšanja brojnih ekonomskih pokazatelja”, rečeno je.

Podsjetili su da je EU nastavila da poziva institucije BiH da unaprijede napore, uključujući funkcionisanje i nezavisnost pravosuđa, borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, posebno u kontekstu pripreme mišljenja Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU, pišu Nezavisne novine.

“Istovremeno, vlasti BiH treba da obezbijede provođenje rezultata izbora u oktobru 2018. godine. U ovom pogledu, svi politički lideri treba da preuzmu odgovornost i da pronađu rješenje u vezi sa Domom naroda FBiH. EU će nastaviti da radi sa svim zainteresovanim akterima u BiH i međunarodnom zajednicom kako bi se obnovio podsticaj programu reformi za dobrobit građana BiH nakon izbora”, naveli su oni.

U međuvremenu, Denis Zvizdić, predsjedavajući Vijeća ministara BiH, je nakon susreta sa Angelom Merkel, njemačkom kancelarkom, izjavio da će uskoro biti potpisana nova ekonomska agenda.

“Svaki od projekata koje smo spomenuli ocijenjen je veoma konkretnim i realnim. Merkel je iskazala zainteresovanost i spremnost da pomogne BiH u svim projektima o kojima je bilo riječi”, rekao je Zvizdić.

Upravo jači i direktniji angažman Njemačke je nešto što Vijeće za demokratske politike iz Berlina, ugledna njemačka nevladina organizacija koja se bavi zapadnim Balkanom i BiH, zagovara već duže vrijeme. Oni smatraju da reformska agenda i dalje ima velike šanse za uspjeh, ali da nije dobro što su Njemačka i Velika Britanija, kao zemlje koje su značajno doprinijele njenom prihvatanju od strane EU, preuzele dio odgovornosti, a da se njeni lideri nisu posvetili BiH u dovoljnoj mjeri. To se, kako navode, posebno odnosi na Njemačku i njenu saveznu kancelarku Angelu Merkel.

“Takav pristup je kontraproduktivan i urušava kredibilitet Njemačke. Bolje je i ne predvoditi inicijativu ako ne postoje preduslovi da dođe do njenog uspjeha. Ako Reformska agenda ne uspije, većina će za tim odgovornim smatrati Njemačku i Veliku Britaniju, i to s pravom”, navode u ovoj organizaciji.

Kažu da, uprkos tome, postoji velika mogućnost da agenda urodi plodom i dodaju da za takav ishod nisu potrebni veliki dodatni resursi na strani EU, već samo više ozbiljne političke volje, za koju smatraju da je do sada nedostajala.

“Ako se to ne desi, Reformska agenda neće uspjeti. Takav ishod bi samo mogao olakšati ovladavanje BiH od strane političkih elita, što će dovesti do dalje i trajne destabilizacije”, upozoravaju.

Tanja Topić, politička analitičarka iz Banjaluke, smatra da se političke elite u BiH nikada nisu istinski ni svojski trudile da sprovedu reforme koje bi zemlju približile EU.

“Naprotiv, one su sve činile da nas vuku u suprotnom smjeru. Jesu deklarativno govorile predstavnicima zemalja EU da je to njihov cilj, ali ako pogledamo rezultate, oni su mršavi. Političke elite, ako ih tako možemo nazvati, nisu progresivne pa ne čudi što ne idemo u pravcu EU”, zaključila je ona.