Više hiljada migranata kod Loznice čeka priliku za ulazak u BiH

Na području Loznice u Republici Srbiji prema operativnim podacima bh. policijskih agencija nalazi se između 2.000 i 3.000 neprijavljenih migranata koji čekaju pogodan trenutak za prelazak u Bosnu i Hercegovinu, najčešće preko rijeke Drine.

Za ulazak u Bosnu i Hercegovinu neprijavljeni migranti koriste improvizovana plovila, često samo gumene čamce, koje nabavljaju od lokalnih trgovaca u Srbiji. Nisu rijetki slučajevi da u tim pokušajima dođe i do prevrtanja čamaca, zbog čega su intervencije policijskih službenika česte i u smislu spašavanja takvih migranata od utapanja.

Ekipa Anadolu Agency (AA) provela je dan na terenu sa patrolom Jedinice Granične policije BiH Zvornik gdje je, uz područje Bijeljine, u posljednje vrijeme i evidentiran najveći broj ulazaka neprijavljenih migranata u BiH.

Igra mačke i miša

Sa Admirom Nikšićem, inspektorom za istrage, i Emirom Hamustafićem, inspektorom za kriminalističko-obavještajne poslove Jedinice Granične policije Zvornik, obišli smo četiri kritična lokaliteta u graničnom pojasu koje nadzire ta jedinica, a koja neprijavljeni migranti često koriste za prelazak.

Na tim područjima, posebno u Tabanovcima, Tršiću i Kozluku, korito rijeke Drine dosta je usko, a kao lokalitet za pokušaje prelazaka koristi se i područje Čelopeka.

Najintenzivniji prelasci neprijavljenih migranata dešavaju se pod okriljem noći, između 22 i pet sati ujutro. Ono što graničarima otežava pronalazak migranata, u slučaju da se domognu teritorije BiH, jeste što se s druge strane nalaze kukuruzišta koja im služe za skrivanje.

Iako se, kažu, migranti nekada sa druge strane, srbijanske, na području Loznice mogu vidjeti i uz obalu Drine tokom dana, u izviđanju terena, u vrijeme naše posjete, osim lokalnih ribara, nije bilo ništa što bi ukazivalo da se neprijavljeni migranti tog dana ili noći spremaju na svoje “putovanje”.

Mirel Imamović, komandir Granične policije Zvornik, u razgovoru za Anadolu Agency potvrđuje da su “tenzije oko ilegalnih migranata i dalje prisutne na tom području sa nešto pojačanim intenzitetom”.

“Nakon posljednjih dešavanja koje provodi menadžment Granične policije Bosne i Hercegovine i u dogovoru sa MUP-om RS-a o razmjeni podrške koju granični službenici primaju od različitih policijskih agencija u BiH, stanje se popravlja, drži se pod kontrolom, upravljamo informacijama i prilagođavamo stanju na terenu. Naše policijske patrole su aktivne i mislim da je stanje trenutnu uredu, odnosno bolje nego ranije”, kaže Imamović.

Navodi da se tenzije mijenjaju od područja do područja, odnosno mijenjaju se mikrolokacije koje su migrantima interesantne za prelaske.

Na terenu, priznaju iz policijskih agencija, vodi se klasična “igra mačke i miša” između pripadnika graničnih službenika i neprijavljenih migranata.

“I oni, ilegalni migranti, upravljaju informacijama, odnosno razmjenjuju informacije. Koriste informatičke tehnologije, koriste GPS, satelite, karte… Mi pokušavamo da se prilagodimo, mijenjamo raspored svojih patrola. Koliko smo u tome uspješni? Mislim da smo za sada mnogo uspješniji nego u prethodnom periodu upravo zbog dodatnih resursa koje imamo”, poručuje Imamović.

Graničari u misiji spašavanja migranata od utapanja

Kada su u pitanju statistike, one su, kaže komandir Jedinice Granične policije Zvornik, vrlo jasne i neupitne.

Jedinica Granične policije Zvornik pokriva državnu granicu BiH sa Republikom Srbijom koja je ustvari paralela sa tri administrativne opštine – Zvornik, Bratunac i Srebrenica. Radi se o nekih oko 160 kilometara granice.

“Samo u mjesecu julu blagovremenim policijskim intervencijama naših policijskih patrola spriječili smo, odnosno odvratili ilegalni prelazak za 725 osoba u 109 pokušaja. U isto vrijeme, mi smo zatekli na teritoriji BiH 63 strana državljanina koje smo u skladu sa važečim zakonima uputili u nadležne Službe sa poslove sa strancima u Bijeljinu u daljnju proceduru. U odnosu na mjesec ranije, juni, mislim da je to povećanje od nekih 80 posto. Jer smo u junu imali oko 400 vraćenih ilegalnih migranata u pokušaju ulaska u BiH. To su lica koja nisu uspjela ući, odnosno domoći se teritorija BiH”, ističe Imamović.

No, djelovanje Granične policije BiH na vraćanju migranata pri pokušaju neregularnog ulaska u BiH ne znači da su oni i trajno zaustavljeni u tome. Pri tim pokušajima česte su i nezgode.

“Mi imamo mnogo slučajeva kada lice istog identiteta po nekoliko puta zateknemo u pokušaju ilegalnog prelaska na teritoriju BiH. Mi ga svaki put odvratimo od pokušaja. Veoma su česte incidentne situacije, jer je Drina cijelom dužinom u okviru Jedinice Granične policije Zvornik granica, u smislu da dolazi do prevrtanja čamaca, improvizovanih plovila koje ilegalni migranti koriste za prelazak državne granice. Mi sa svoje strane službenim plovilima vrlo često moramo spašavati te ljude. Imamo i tu humanu dimenziju. Ne možemo dozvoliti da neko izgubi život u rijeci Drini. Drina je varljiva zbog hidroakumulacija. Ona jako brzo mijenja u nizvodnom dijelu svoj vodostaj. Tako da u pola sata je moguće preći na pojedinim mjestima, a već za narednih petnestak do dvadesetak minuta to je nemoguće zato što voda koja se pušta iz hidroakumulacija podigne njenu razinu”, ističe Imamović.

Mnogo puta su, kaže, imali misije spašavanja, pružali prvu pomoć neprijavljenim migrantima, obavještavali civilnu zaštitu, Dom zdravlja u Zvorniku, koji im je pružao i pruža potrebnu medicinsku intervenciju. Bilo je, vele, i lomova, povreda, padova pri pokušajima ilegalnih prelazaka iz Srbije u BiH zbog nepristupačnog terena.

“Zajedno, u suradnji sa Međunarodnom organizacijom za migracije (IOM), također, mnogo puta spajamo porodice”, navodi Imamović.

Uništavaju dokaze da su boravili u Srbiji

Međutim, komandir Jedinice Granične policije Zvornik ističe i drugu stranu situacije s nepravilnim prelascima granice, koja je u posljednje vrijeme sve prisutnija.

“Migranti koje u posljednje vrijeme koje srećemo u pokušaju ilegalnog prelaska postaju sve agresivniji. Na pojedinim lokacijama pokušavaju nasilno da uđu. Čak na jednoj lokaciji, željezničkom mostu u Zvorniku koriste, na službenike Granične policije BiH bacaju kamenje koje nalaze na pruzi. Tako da su i naši policijski službenici izloženi mnogobrojnim opasnostima. Nikada ne znamo kakva je struktura tih ljudi koji pokušavaju da pređu, koliko su agresivni, da li su to porodice…”, ističe Imamović.

O strukturi neprijavljenih migranata koji pokušavaju da uđu u BiH statistike kažu da su to lica od 18 do 28 godina u najvećem broju. Ima i manji broj žena i djece, ali je to, ističe Imamović, zanemarivo.

“Mi smo u prilici da razgovaramo s njima. Jako često prikupljamo te podatke kroz razgovor sa licima koje zateknemo na teritoriji BiH. To su većinom migranti sa područja Irana i Pakistana. Tome pogoduje i situacija kada je Republika Srbija ukinula vizni režim sa Iranom. Tako da oni od momenta slijetanja na aerodorom Beograd, za dva sata su već na području Loznice i pokušavaju da pređu u BiH. Oni nikada prilikom prelaska nemaju nikakve dokumente. Cijepaju ih, jednostavno, pokušavaju da unište svaku vezu, svaku mogućnost dokazivanja da su oni bili na teritoriji Srbije. Jer to, opet, ako postoji dokaz, u daljem kontekstu omogućava nama da ih kroz redovan postupak readmisije vratimo u Srbiju. Zbog toga oni i cijepaju sve te dokumente i sve ono što ih može povezivati sa boravkom u Srbiji”, navodi Imamović.

Postoji, kaže komandir Granične policije Zvornik, nekoliko mikrolokacija koje su mnogo interesantne neprijavljenim migrantima koji dolaze u Srbiju, a žele nastaviti prema BiH i dalje.

“Oni imaju jedan cilj, a to je da pređu sve te moguće prepreke i barijere do njihove željene destinacije. To može biti neka od zemalja EU, a najčešće Njemačka, Švedska, Italija, Francuska. Na tom putu ih očekuju mnoge granice i oni zaista ne biraju način da pređu bilo koju barijeru”, ističe Imamović.

Stoga se, kaže on, hvataju često na podvozja kamiona, odnosno vozila.

“Mi smo ih ovdje na graničnom prelazu Karakaj pronašli u tovarnim prostorima kamiona. Ilegalni migranti u ta teretna vozila ulaze podesnim sredstvima, odnosno nožem ili skalpelom prerežu – presijeku ceradu i uđu u taj prostor. Pokušavaju da prođu carinsku kontrolu i naše provjere na graničnim prelazima. Također, skrivaju se u teretnim vagonima, u vozovima. Kriju se u podvozju vozova. Hvataju se za voz u pokretu što nama otežava sam način reakcije, jer mi ih vidimo, jer smo na tim tačkama 24 sata svih sedam dana, ali ne možemo reagovati, skidati lice sa voza u pokretu, jer to je nemoguće. Iz tih razloga su naši poslovi jako kompleksni, moramo se prilagođavati, tražiti najbolje načine da budemo što efikasniji”, ističe Imamović.

Ulasci čak i preko hidrocentrala na Drini

Pripadnici Granične policije, navodi komandir, koriste specijalističku opremu, svakodnevno maksimalno vrijeme na raspolaganju usmjeravaju da kontrolišu sva putnička i teretna vozila na ulazu, provjere svaki teren za koji imaju bar jedan operativni podatak o lokaciji koju bi migranti mogli koristiti kao moguću tačku prelaska i ulaska u BiH.

“Ti podaci spadaju u sferu podataka koji su zaštićeni, stoga neću govoriti o mikrolokacijama, jer to bi moglo i nas na neki način spriječiti u efikasnom obavljanju zadataka. Ali, to je trenutno područje sjeveroistočne Bosne, područje Zvornika, pa sjevernije prema Bijeljini. To je i jedan dio oko Bratunca, novoizgrađeni most. Zapravo sve te fizičke spone između BiH i Srbije, željeznički mostovi, pa čak i hidrocentrale su kritične tačke. Imali smo zabilježene slučajeve kada migranti prelaze preko hidrocentrala. Zaobilaze, izbjegavaju to fizičko obezbjeđenje na tim hidrocentralama i pokušavaju da se domognu teritorije BiH”, navodi Imamović.

Posebno zabrinjava korištenje hidrocentrala za nepravilne prelaske granice dvije zemlje, jer se radi o objektima od posebnog značaja, gdje je zabranjeno kretanje, pa čak i fotografisanje.

“Jasno je i nama da je BiH samo tranzitna zemlja na njihovom putu. Međutim, mi samo obavljamo svoju misiju, imamo svoju zadaću, imamo svoje poslove i zadatke iz nadležnosti Granične policije BiH. Trudimo se da budemo na visini zadatka, da budemo uspješni u našem poslu, a politiku prepuštamo političarima. Cilj Granične policije BiH uopće je da tu efikasnost prilikom zaštite državne granice, prilikom granične kontrole, podignemo na toliki nivo, da pojačamo naše resurse, ljudske kapacitete, da upravljamo tim migracijama na odgovarajući način”, navodi Imamović.

To znači da nastoje da blagovremenim intervencijama i reakcijama, svojim operativnim radom na terenu budu prisutni na onim mjestima gdje su migracije najintenzivnije.

“Tim načinom, odvraćanjem od ilegalnih ulazaka migranata, možemo ponovno samo na neki način usmjeriti ta regionalna kretanja tih migrantskih ruta, na neku drugu ili ih odvratiti od pokušaja ulaska u BiH, odnosno preorjentisati ih da biraju neke druge mogućnosti da se domognu svog cilja. Ovo jeste sigurnosni problem, ali je i politički, ekonomski, humanitarni, odnosno ima višedimenzionalni karakter”, poručio je Mirel Imamović, komandir Jedinice Granične policije Zvornik.