Obilježena 26. godišnjica zločina na Hrastovoj glavici (FOTO)
Na lokalitetu jame Hrastova glavica, u neposrednoj blizini sela Podvidača, petnaestak kilometara od Sanskog Mosta obilježena je 26. godišnjica zločina od brutalne likvidacije 124 logoraša, javlja Anadolu Agency.
Poslata je poruka da za ovaj zločin još uvijek nije niko odgovarao. Logoraši su prethodno preživjeli strašne torture u logorima “Keraterm“ i “Omarska“, a nakon što su mučki ubijeni na današnji dan, bačeni su u prirodnu jamu duboku oko 20 metara. Skup su danas organizovali Udruženje logoraša “Prijedor 92”, Udruženje logoraša Kozarac, Udruženje logoraša Sanski Most, a pod pokroviteljstvom Regionalnog saveza Udruženja logoraša regije Banjaluka.
Ferid Mujdžić svake godine dolazi na Hrastovu glavicu, mjesto gdje mu je prije 26. godina mučki i zvjerski ubijen brat.
Ferid Mujdžić
“Moj brat Ramo Mujdžić je ovdje izgubio život i, premda živim u Italiji, svake godine dolazim ovdje na ovo strašno mjesto. Otac mi je ubijen u Čarakovu pred džamijom. Imao sam tada pet i po godina, ali sjećanja su strašna”, kaže Ferid.
– Logoraši iz Sanskog Mosta posjećuju sva stratišta na kojima su stradali Bošnjaci
Predsjednik Udruženja logoraša Sanski Most Osman Talić ističe da ovo udruženje broji oko 5.500 članova, a ujedno su suorganzatori okupljanja na Hrastovoj glavici.
Osman Talić
“Jedno od najvećih zloglasnih mjesta je ova jama ‘zvečarka’. Organiziramo i čišćenje i uređenje površine na Hrastovoj glavici”, rekao je Talić i dodao da općina Sanski Most ima 780 ubijenih Bošnjaka, te da je od tog broja većina šehida, jer se radi o civilnim žrtvama. Dodao je da se još traga za 80 ljudi.
Mirsad Duratović, predsjednik Regionalnog saveza Udruženja logoraša regije Banjaluka rekao je danas da odgovorni za počinjene zločine nisu još procesuirani i dovedeni pred lice pravde.
Mirsad Duratović
“Ovo mjesto već 26. godina čeka pravdu, žrtve i njihove porodice čekaju da se procesuiraju izvršioci ovog zločina, ali i nalogodavci zločina. Prateći rad Suda i Tužilaštva BiH nisam siguran ni da će se to desiti u skorije vrijeme”, rekao je Duratović i naglasio da je na Hrastovoj glavici počinjen jedan od najstrašnjih zločina.
Potpredsjednik Saveza za bolju budućnost BiH i šef Kluba Koalicije Domovina u Narodnoj skupštini RS Admir Čavka je rekao za Anadoliju da je jako teško pričati o ovom zločinu.
“Ne smijemo nikad zaboraviti zločin koji se ovdje desio, ali moramo graditi bolju budućnost za našu djecu, koja treba da ostanu ovdje na ovim prostorima”, rekao je Čavka.
Na današnji dan 1992. godine žrtve Hrastove glavice su odvedene iz logora “Keraterm” i “Omarska” u pravcu Sanskog Mosta, kako bi navodno bili razmijenjeni za zarobljene srpske vojnike. Umjesto na razmjenu, dovedeni su na nepristupačan teren, odnosno na Hrastovu glavicu gdje se nalazi prirodna jama duboka oko 20 metara. Logoraši su poredani u redove, po trojica su vezana žicom, a potom su ih odvodili nad otvor jame širine nešto više od jednog metra, gdje su ubijani metkom u glavu i bacani u prirodni bezdan.
Strijeljanje je preživio Ibrahim Ferhatović, koji se izvukao iz jame, uspio doći do rodnih Hambarina i ispričati jezivu priču. Ferhatović je nešto kasnije ubijen u etničkom čišćenju tog mjesta, ali je na osnovu njegovih informacija kasnije otkrivena grobnica na Hrastovoj glavici. Grobnica je otkrivena krajem 1998. godine, a u njoj su nađeni skeleti ubijenih logoraša, među kojima i posmrtni ostaci dr Ese Sadikovića, poznatog prijedorskog doktora i eksperta Ujedinjenih nacija.
Na lokalitetu Hrastove glavice postoji Spomen-obilježje, a na mermernoj ploči su ispisana imena 124 ubijena logoraša. Prirodni otvor jame je zatvoren stilizacijom tradicionalne bosanske čatrnje sa rešetkom.
Poslana je i poruka da se ovi zločini moraju što prije procesuirati, ne smiju se zaboraviti, upućen je apel da ljudi svjedoče pred Sudom i Tužilaštvom BiH za sve zločine za koje znaju. Dosad je o prijedorskim zločinima izdato 38 naslova, nekoliko dokumentarnih filmova je snimljeno, održava se 14 velikih komemoracija na kojima se obilježava godišnjica zločina, a u skoro svakom mjestu podignuta su šehidska spomen-obilježja.
