Telefonske govornice u BiH još nisu “izumrle” i neće uskoro (FOTO)
Razvoj tehnologije i činjenica da gotovo svi posjeduju i koriste mobitele bacili su telefonske govornice u zaborav i rijetko se može vidjeti da se neko služi njima. Međutim, telefonske govornice još uvijek nisu potpuno izgubile smisao, posebno u situacijama kada pri ruci nemate mobitel, a morate obaviti poziv.
Sistem javnih telefonskih govornica u poslijeratnom periodu u Bosni i Hercegovini zaživio je 1997. godine i to u Sarajevu gdje je 3. januara u zgradi Glavne pošte postavljena prva telefonska govornica tipa Millennium-Nortel.
-Govornice su prvo postavljane na zgradama pošta zbog postojeće infrastrukture, a nakon toga i na mjestima od javnog značaja, kao što su bolnice, osnovne i srednje škole, fakulteti, autobuske i željezničke stanice, hoteli. Njihov broj se iz godine u godinu povećavao, a 2003. godine bilo je 1.549 instalisanih javnih govornica na svim značajnijim mjestima (bolnice, škole, stanice). Trenutno je taj broj manji i iznosi 740 javnih govornica – rečeno je Feni iz BH Telecoma d.d. Sarajevo.
Postojanje sistema javnih govornica je regulisano zakonom i obavezujuće je za sva tri javna telekom operatera u BiH.
Posmatrajući poslijeratni period, najveći promet sa telefonskih govornica zabilježen je 2001. godine kada je sa 1.435 javnih govornica obavljeno oko 2.750.000 poziva i potrošeno 70,26 miliona implusa te prodato 867.897 kartica. Zanimljivo je istaknuti da iako je 2001. obavljen najveći broj poziva sa govornica u posmatranom periodu, 2000. godine je zabilježeno najviše potrošenih implusa i to nešto više od 99 miliona na 2,5 miliona poziva, kažu u BH Telecomu.
Prema podacima ovog telekom operatra, u 2017. godini je obavljeno ukupno 1.337.375 poziva na javnim govornicama i potrošeno 1.229.229 impulsa, a prodato je ukupno 7.600 komada kartica od 100, 200 i 1000 impulsa. U prvoj polovini 2018. godine obavljeno je 675.910 poziva i potrošeno 497.303 impulsa te je prodato 3.050 komada kartica od 100, 200 i 500 impulsa.
Iz BH Telecoma navode da se telefonske govornice danas najviše koriste po zatvorima i zgradama pošta, gdje su dostupne 24 sata na dan, a najmanje u školama. Također, zabilježeno je da se telefonske govornice više koriste u ljetnim mjesecima i to prema međunarodnom saobraćaju.
U skladu sa regulatornim obavezama, kompanija m:tel pruža usluge telefoniranja putem javnih govornica kroz mrežu od 212 govornica širom Republike Srpske.
Uprkos činjenici da je ovakav vid komunikacije već odavno ustupio svoje mjesto modernijim načinima komunikacije, prije svega mobilnoj telefoniji, i dalje postoji određeni broj ljudi koji komunicira na ovaj način, kazali su Feni iz m:tel-a.
Iz ovog operatera ističu da je “dinamika korištenja govornica u 2017. godini, približna dinamici korištenja u tekućoj godini”.
Podsjećaju da su “javne govornice postavljene na mjestima sa najvećom koncentracijom stanovništva – u centrima gradova, ali i u blizini, pa i u samim objektima i institucijama gdje postoji potreba za njihovim korištenjem: bolnice, kazneno-popravni zavodi, hoteli, prometne ulice, dvorišta škola, autobuske, željezničke stanice”.
– U današnje vrijeme, kada korisnici jednostavno, brzo i povoljno mogu da kupe prepaid startne pakete za mobilnu telefoniju, mobilna telefonija postaje dostupniji način komunikacije i zato je i korisnici mnogo češće koriste – kažu u m:tel-u.
Inače, telefon je u BiH prvi put upotrijebljen 1882. godine za potrebe vojske i administracije, dok su privatne osobe bile isključene iz njihove upotrebe. Tek 1894. godine instaliranjem gradske telefonske govornice u Sarajevu, učinjeni su prvi značajni pomaci ka javnom telefonskom saobraćaju i to tako da je stanovništvu bilo dopušteno korištenje telefona u slučaju neke opasnosti.
Svečano otvaranje javnog saobraćaja u Sarajevu obavljeno je 16. novembra 1898. godine, a nakon toga se mreža telefonskog saobraćaja širi i na druge krajeve BiH. Prva automatska telefonska centrala u BiH puštena je u rad 1936. godine za 2.000 brojeva. Vremenom je broj pretplatnika rastao, a širenje telefonske mreže zavisilo je od razvoja privrede, organizacije uprave, demografskog kretanja stanovništva.
