U BiH nema opasnosti od zloupotrebe istrošenih radioaktivnih izvora
Zoran Tešanović, zamjenik direktora Državne regulatorne agencije za radijacijsku i nuklearnu sigurnost (DRARNS) BiH naglasio je da BiH nema nuklearnog otpada, nego istrošene radioaktivne izvore koji su korišteni u industrijske i medicinske svrhe, te da bez obzira na to što ne postoji centralno skladište za te izvore, ne postoji velika opasnost da dođe do njegove zloupotrebe, prenosi Anadolu Agency (AA).
Prema Tešanovićevim riječima, koji je ujedno i državni koordinator za saradnju sa Međunarodnom agencijom za atomske energiju (IAEA) čije je sjedište u Beču, uskoro bi trebalo biti riješeno pitanje centralnog bh. skladišta za medicinski otpad, koji je istrošen radioaktivni izvor.
“Poznato je da u BiH nemamo jedno centralno skladište. Imamo istrošene radioaktivne izvore na više lokacija i nalaze se pored industrijskih postrojenja ili u bolnicama gdje su bili korišteni i uskladišteni na način kako je to bilo propisano. Strategija je odredila da se pronađe jedno centralno skladište u BiH i da se svi ovi izvori na pravi način uskladište i da se smjeste. Taj postupak je još uvijek u toku. Mi kao agencija u tom smislu smo kontaktirali i entitetske vlade da na pomognu, jer znamo da je to i pitanje lokalne zajednice, a i svi međunarodni propisi zahtijevaju da se to radi potpuno transparentno i otvoreno, isto tako smo kontaktirali i Ministarstvo odbrane. Dobili smo nekoliko lokacija, koje smo obilazili i koje zbog niza okolnosti nismo smatrali da su adekvatne, ali sam siguran da ćemo u sljedećem periodu raditi puno intenzivnije na tome, s obzirom na to da smo u procesu dobijanja granta od Evropske unije za rješavanje ovog pitanja“, kazao je Tešanović i dodao:
“Mi nemamo nuklearnog otpada, kod nas se radi o radioaktivnom otpadu i istrošenim radioaktivnim izvorima koji su korišteni u medicinske i industrijske svrhe. Opasnost uvijek postoji kako u BiH, tako i u drugim državama. Sa rješavanjem ovog pitanja kroz centralno skladište postojaće puno manje opasnosti da dođe do zloupotrebe tog radioaktivnog otpada. Ne mogu reći da je sada potpuno zaštićeno u tom smislu, ali mislim da ne treba da postoji neka velika zabrinutost zbog toga.“
Kada je riječ o nuklearnom odlagalištu koje Hrvatska planira izgraditi na Trgovskoj gori u blizini granice sa BiH, Tešanović kaže da u svakoj prilici DRARNS iznosi protivljenje takvoj ideji.
“Trgovska Gora je otvoreno pitanje već dugo, ali je to pitanje za odgovorne ljude u Zagrebu. Ono što je nama poznato je da Hrvatska još uvijek nije donijela zvaničnu odluku da to odlagalište bude na Trgovskoj gori. I mi kao agencija, ali i Savjet ministara je u prethodnom periodu radio kroz kontakte sa ljudima u hrvatskim odgovornim tijelima i prenio naše protivljenje. Mi, također, kao institucija koja u određenom smislu ima aktivnosti u međunarodnom predstavljanju koristi svaku priliku na skupovima koji se održavaju u Beču ili bilo gdje drugo da ukažemo na naše protivljenje, ali ga naslanjamo samo na tehnički aspekt i neusklađenost sa tehničkim pitanjima i načinom na koji se takvo odlagalište može koristiti“, istakao je Tešanović.
Dodao je da je prije godinu dana DRARNS angažovala pravnu kuću u BiH koja je uradila studiju i napravila analizu svih aktivnosti koje je u međunarodnom smislu potrebno propratiti kada je riječ o odlukama Hrvatske.
Tešanović je naglasio da je DRARNS osnovana 2007. godine, a da je preuzimanjem kadra od entitetskih instituta za javno zdravstvo počela sa radom dvije godine kasnije. Od tada je, kaže, urađeno jako puno posla, a posebno u segemntu saradnje sa IAEA, koja je intenzivirana od 2016. godine. Zahvaljujući toj saradnji u toku je realizacija nekoliko projekata u oblasti koju reguliše DRARNS, a to su nabavka SPECT/CT uređaja za dijagnostiku u nuklearnoj medicini za KCUS (vrijednost 500.000 eura), opremanje laboratorije za proizvodnju radiofarmaceutika u UKC RS u Banjaluci (250.000 eura), nabavka CT uređaja za radiološku dijagnostiku za Bolnicu Kasindo (400.000 eura), projekat opremanja dvije laboratorije sa uvođenje u rad i edukacijom kadrova na Institutu “Dr. Vaso Butozan” u Banjaluci i Veterinarskom fakultetu u Sarajevu (460.000 eura), te projekat nabavke za monitoring radioaktivnosti u zraku Institutu za javno zdravstvo RS i Zavodu za javno zdravstvo FBiH (140.000 eura).