Nakon Sejdića i Fincija i slučaj Pudarić će završiti u Strasbourgu?

Svetozar Pudarić, nezavisni kandidat za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, čija je kandidatura odbijena shodno važećim odredbama Izbornog zakona BiH koje propisuju da se Srbin ne može kandidovati za ovu funkciju ako živi na području Federacije BiH, još nije dobio nikakav odgovor Ustavnog suda BiH.

Nakon što ga je Centralna izborna komisija BiH (CIK) odbila, a potom i Apelacioni odjel Suda BiH odbio njegovu žalbu na takvu odluku CIK-a, Pudarić je 25. juna podnio apelaciju kojom osporava član 4.2.1. Izbornog zakona i tvrdi da on nije u skladu sa Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, njenim protokolima i instrumentima za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. Pudarić je tražio i hitni postupak pred Ustavnim sudom i privremenu mjeru.

Borbu protiv propisane diskriminacije u koju se upustio Pudarić već su vodili i pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu dobili Jakob Finci, Dervo Sejdić, Ilijaz Pilav, Azra Zornić i Samir Šlaku.

Diskriminatorni propisi u BiH, i pored odluka Strasbourga, još su na snazi. Sejdić i Finci, ukratko, nisu mogli biti kandidati za člana Predsjedništva BiH jer nisu pripadnici niti jednog od tri konstitutivna naroda u BiH. U Strasbourgu je, znamo, rečeno da je to diskriminacija.

Jakob Finci, upitan šta misli o Pudarićevom potezu pred Ustavnim sudom BiH, odgovara da je “nažalost, to bitka sa vjetrenjačama”.

“A znamo kako je Don Kihot prošao u svojoj bitki sa vjetrenjačama. Drugim riječima, čini mi se da u ovom pravnom sistemu, sa stanovištima i našeg Ustavnog suda, nema nikakve šanse da se obori naš Ustav u dijelu gdje govori o izborima ili da se direktno primijeni Evropska konvencija o ljudskim pravima kako to u Ustavu i piše”, kaže Finci.

Iako Pudarić stalno navodi da mu nadu u to da će njegovu apelaciju u razmatranje uzeti Ustavni sud BiH daje činjenica da je isti sud nedavno odlučivao po apelaciji Bože Ljubića, koji je također osporavao određenu odredbu Izbornog zakona BiH, Finci ipak predviđa da će slučaj Pudarić otići u Strasbourg:

“Ima ona narodna koja kaže da ‘vrana vrani oko ne vadi’. Hoću reći da Ustavni sud sad teško može sebi skočiti u usta i reći pogriješili smo onda i sad ćemo to da ispravimo. Isto kao što ja vjerujem da Ustavni sud, ako bolje razmisli, smatra da je pogriješio i u prihvatanju dijela prijedloga gospodina Ljubića”.

Sve to Jakoba Fincija navodi na sljedeći zaključak: “Čini mi se da smo došli u situaciju da teško možemo vjerovati našem pravosudnom sistemu, bez obzira na to da li se radi o nižim sudovima ili se radi o Ustavnom sudu BiH. Ja se jako uzdam u našu zemlju i to da će dobiti kandidatski status za članstvo u EU. Jer u dodatnim pitanjima Evropske komisije postoji upravo i ono u kojem se taksativno kaže ‘kako i kada mislite implementirati odluku Sejdić – Finci i slične presude Suda iz Strasbourga?’. I u ona prva 3.242 pitanja bilo je ono koje je bilo malo zamotano: ‘Mislite li mijenjati vaš ustav uskoro?’ Ne znam kakav je bio odgovor na to, ali uslijedilo je dopunsko vrlo konkretizovano pitanje. Bez implementacije odluke mi ne možemo dobiti ni kandidatski status, a ne da budemo primljeni u Evropsku uniju. Jednostavno, Evropska unija se ne druži sa državama koje ne poštuju Evropsku konvenciju o ljudskim pravima”.

Dervo Sejdić sumnja da će Svetozar Pudarić “išta završiti na domaćem terenu”.

“A procesuiranje na Evropskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu zavisi od njega samog, hoće li ići ili ne. Ono što sam saznao prije izvjesnog vremena jeste da on nema namjeru odustati i da će ići do Strasbourga. Ja podržavam svaku vrstu borbe protiv diskriminacije, ma u kom obliku ta diskriminacija bila. Podržavam sve one koji se bore na svoj način protiv diskriminacije u Bosni i Hercegovini. Nažalost, ne vidim da će slučaj Pudarić dobiti ishod na domaćem terenu”, rekao je Sejdić za Oslobođenje.

I dok se Sejdić i Finci kao pripadnici nekonstitutivnih naroda još nemaju pravo kandidovati za člana Predsjedništva BiH, takvo pravo u dva navrata onemogućeno je i Ilijazu Pilavu, Bošnjaku s adresom na teritoriji Republike Srpske. Strasbourg je i u ovom slučaju kazao da se radi o diskriminaciji.

“Malo je čudno da gospodin Pudarić govori kako je on prvi načeo ovu materiju. Ja sam se 2006. godine kandidirao na izborima i kandidaturu ponovio na izborima 2010. godine. I u jednom i u drugom ciklusu sam prošao kompletnu domaću pravnu regulativu i poslao apelaciju Evropskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu. Ja sam taj koji sam kao prvi predstavnik konstitutivnih naroda demaskirao domaće zakonodavstvo, koje je diskriminirajuće i prema konstitutivnim narodima, ovisno o tome na kojem dijelu teritorije Bosne i Hercegovine žive”, kaže Pilav za Oslobođenje.

Ističe da se njegova i Pudarićeva apelacija razlikuju samo u nacionalnom predznaku: “A ponavlja se ono što sam ja u dva navrata već uradio i dobio spor u Strasbourgu. Treba pročitati presudu u mom slučaju. Moja apelacija se odnosila i na Ustav i na Izborni zakon BiH. Ustavni sud BiH je tad konstatirao da u mom slučaju postoji diskriminacija, ali da je ona opravdana i razumna s obzirom na Izborni zakon i Ustav. Mislim da će Pudarićev slučaj otići u Strasbourg. Jedina vrijednost ovog njegovog poteza jeste podsjećanje na ono što smo već prošli. Pitanje je da li postoje oni faktori u ovoj zemlji koji su spremni dati šansu i iskoristiti je kako bi se ukinula diskriminacija u BiH. Ja te faktore na domaćoj političkoj sceni, a bogami i na međunarodnoj, trenutno ne vidim.”