Kako zaustaviti “divljanje” cijena u BiH?
Potrošači u BiH su suočeni sa trendom stalnog i nekontrolisanog rasta cijena roba i usluga koje kupuju i koriste za potrebe svog domaćinstva, upozorila je u razgovoru za Fokus.ba Ljubica Čolović, pomoćnik ombudsmana za zaštitu potrošača BiH.
Iako entiteti imaju mehanizme kojima kogu fiksirati cijene ili propisati najvišu cijenu određenih proizvoda, oni te mehanizme ne koriste.
Enorman rast cijena goriva u BiH samo je jedan od uzroka rasta ostalih cijena roba i usluga u proteklom periodu. Uz to nije rijetka pojava da se u bh. trgovinama nude proizvodi po nerealno visokim cijenama.
„Te su cijene ponekad i po nekoliko puta više nego u zemljama EU. Takođe, primjetna je pojava različitosti cijena istovjetnih proizvoda na tržištu BiH“, upozorila je Čolović.
Neki od od osnovnih prehrambenih proizvoda kao što je ulje skuplji su i za 50 feninga u odnosu na određene zemlje EU. Slično je i sa mlijekom i brašnom. Zanimljivo je i da je litar flaširane vode u BiH skuplji nego primjerice u Njemačkoj.
„Cijene većine proizvoda na bh tržištu nisu usklađene sa kupovnom moći potrošača. Standard potrošača u Bosni i Hercegovini je jako nizak; plate zaposlenih se smanjuju, veći broj radnika ostaje bez posla, a uz to imamo nezaposleno i preko 50 posto radno sposobnog stanovništva. Statistika pokazuje da je cijena potrošačke korpe u BiH u odnosu na primanja građana, među najskupljim u Evropi… Zbog svega navedenog, većina potrošača u BiH nisu u mogućnosti nabaviti osnovne proizvode, niti uredno platiti račune za osnovne ekonomske usluge: struju, vodu, grijanje…“, navela je Čolović za Fokus.ba.
Cijene proizvoda na BH tržištu formiraju se slobodno u skladu sa entitetskim zakonima o kontroli cijena.
„Međutim, i poradi principa slobodnog forrmiranja cijena, entitetskim zakonima i to Zakonom o kontroli cijena u Federaciji BiH i Zakonom o regulisanju cijena u RS-oj, uređeno je da se kao mjere neposredne kontrole, za pojedine proizvode mogu propisati fiksne ili najviše cijene. Mjere neposredne kontrole cijena zasnivaju se na ekonomskim kriterijima, a iste propisuju entitetske vlade“, zaključila je Čolović.
