Napravljen prvi korak ka ukidanju zabrane izvoza hrane životinjskog porijekla u EU

U Sarajevu je danas obilježen završetak dvogodišnjeg programa, kojeg je finansirala Evropska unija, a tiče se tehničke pomoći u upravljanju nusproizvodima životinjskog porijekla i životinjskim otpadom u BiH. Tim povodom Mirko Šarović, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH istakao je da je napravljen prvi korak ka ukidanju zabrane izvoza hrane životinjskog porijekla u zemlje Evropske unije, javlja Anadolu Agency (AA).

“Mislim da je ovo važan trenutak za BiH kada je u pitanju zbrinjavanje nusproizvoda životinjskog porijekla i životinjskog otpada. Ovaj projekat, po meni, trebao je da bude na stolu prije desetak godina, ali nisu se stekli uslovi za to i zato hvala Evropskoj komisiji koja nam je omogućila bespovratna grant sredstva“, naglasio je Šarović.

Dodao je da je projekat okupio predstavnike državniog nivoa, entiteta, Brčko distrikta, veterinarskog sektora, šektora zaštite okoline i eksperte EU kako bi došli do nekoliko važnih dokumenata, a to su Strategija za upravljanje nusproizvodima životinjskog porijekla i životinjskim otpadom u BiH, studija izvodljivosti i akcioni planovi.

Prema njegovim riječima BiH u ovoj oblasti zaostaje, jer životinjski otpad odlaže po smetljištima, u rijekama, na neadekvatnim mjestima.

“To je jedna od ključnih prepreka zašto BiH ne može da izvozi hranu životinjskog porijekla, odnosno crveno meso, u Evropsku uniju. Nadam se da su se stvorili uslovi za tako nešto. Trebamo krenuti u usvajanje i implementaciju strateških dokumenata, vjerovatno u izmjenu zakonodavstva na svim nivoima, jer trebamo da stvorimo pretpostavku za javno-privatno partnerstvo kako bi se pravilno uredio sistem i izgradili objekti za zbrinjavanje otpada. To svaka normalna razvijena, ekološki svjesna zemlja ima i mislim da je vrijeme da i BiH učini te značajne korake“, kazao je Šarović.

Istakao je da vjeruje da izmjene zakonodavstva neće trajati dugo, što će omogućiti realizaciju izgradnje prvog objekta po sistemu javno-privatnog partnerstva za šta ima mnogo zainteresovanih.

“Ovaj projekat koji ima za cilj zaštitu javnog zdravlja, zdravlja životinja i zaštitu prirodne okoline, ima i elemente komercijalnog posla za koji su određene relevantne kompanije zainteresovane. Tako da sam optimista da idemo u pravom smjeru i da neće proći dugo da sa potencijalnim partnerima, koji bi finansirali projekt, razgovaramo“, zaključio je Šarović.

BiH još uvijek ne obrađuje životinjski otpad prema standardima EU, naglasio je Mevlin Asin, šef kooperacije Delegacije EU u BiH.

“Ovaj projekat je imao za cilj da riješi ovo pitanje i da na naglasi u Strategiji koja se bavim upravljanjem nusproizvoda životinjskog porijekla i životinjskim otpadom. Ovo će imati veliki doprinos u zaštiti zdravlja, kako životinjskog, tako i zdravlja ljudi. Tako da će ovaj projekat dovesti do toga da se životinjski otpad tretira na drugi način, za sada je on samo bio otpad, ali će sada omogućiti i drugim industrijama da se razvijaju u tom smislu kako bi se ostvarili prihodi. Rezultat, nakon implementacije ovog projekta, biće stvaranje preduslova da BiH može izvoziti meso i mesne proizvode u EU“, rekao je Aslan.

Dodao je da EU očekuje da će projekat pomoći bh. preduzećima u oblasti poljoprivrede da budu što konkuretniji i izađu na tržišta, te da će implementacija projekta biti uspješna.

Asin je istakao da je, osim razvijanja Strategije za upravljanje nusproizvodima životinjskog porijekla i životinjskim otpadom u BiH, projekat pomogao i u izradi studije izvodljivosti, čime se omogućava fabrikama da procesuiraju otpad na pravilan i adekvatan način.

“Na kraju pomogao je da se prikupe tačni podaci o tome kolika je to količina nusproizvoda životinjskog porijekla koji se trebaju obraditi i o kolikoj se količini otpada, koji treba ukloniti, radi“, rekao je Asin.

Ljubomir Kalaba, direktor Kancelarije za veterinarstvo BiH rekao je da su, nakon realizacije projekta, postali svjesni koliko se napredovalo u sagledavanju situacije u zbrinjavanju nusproizvoda životinjskog porijekla i životinjskog otpada.

“Učestvovale su sve nadležne institucije u cilju sprečavanja zaraznih bolesti kod ljudi i životinja i očuvanja životne okoline u BiH. Bitno je naglasiti da je istaknuto da nusproizvodi koji nisu za upotrebu za ishranu ljudi, da se mogu koristiti u drugim industrijama i da se od njih mogu braviti biznisi. Samim tim smanjujemo količinu životinjskog otpada koji trebamo zbrinuti“, rekao je Kalaba.

EU je za realizaciju projekta u posljednje dvije godine izdvojila 1,6 miliona eura.