Prijedorske bijele trake utvrđene pravosnažnim haškim presudama
Haški tribunal je u najmanje dvije pravosnažne presude utvrdio da je nesrpsko stanovništvo Prijedora bilo primorano da “u znak lojalnosti srpskim vlastima” izvjesi bijele plahte pred svojim kućama i nosi bijele marame na ruci.
Klub odbornika Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) tražio je na sjednici Skupštine Prijedora u srijedu, 13. juna, da se sankcionišu organizatori obilježavanja Dana bijelih traka u ovom gradu.
Prema tvrdnjama ovog kluba odbornika, Dan bijelih traka je “bošnjačka propaganda”, te Bošnjaci i Hrvati nikada u Prijedoru nisu morali nositi bijele trake. Nakon ovog prijedloga odbornici Stranke demokratske akcije (SDA) i Demokratske fronte (DF) napustili su sjednicu.
Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u najmanje dvije presude spominje kako je nesrpskom stanovništvu Prijedora naređeno da stavljaju bijele plahte i marame.
Prema presudi bivšem ministru unutrašnjih poslova Republike Srpske (RS) Mići Stanišiću i nekadašnjem načelniku Centra službi bezbjednosti (CSB) u Banjaluci Stojanu Župljaninu, sloboda kretanja nesrpskih stanovnika Prijedora 1992. godine bila je “ograničena i nametnut im je policijski sat poslije smrkavanja”.
“Muslimani i Hrvati su morali da izvjese bijele zastave na prozorima i nose bijele trake na rukama”, stoji u presudi.
Stanišić i Župljanin su 2016. osuđeni na po 22 godine zatvora.
Naredba o bijelim trakama navodi se i u presudi kojom su za zločine počinjene u prijedorskim logorima osuđeni Miroslav Kvočka na sedam godina, Dragoljub Prcać na pet, Mlađo Radić na 20, Zoran Žigić na 25, a Milojica Kos na šest godina zatvora.
“Muslimanima je naređeno putem radija da izvjese bijele plahte pred svojim kućama u znak lojalnosti prema srpskim vlastima, da zavežu bijelu maramu oko miške i krenu prema centru grada”, stoji u presudi te se poziva na preko deset svjedočenja i materijalnih dokaza.
Haški tribunal je u svojim presudama utvrdio da je više hiljada ljudi ubijeno tokom rata u Prijedoru, dok je kroz logore prošlo je više od 30.000 Bošnjaka i Hrvata.
Za progone, ubistva i druge zločine počinjene u Prijedoru, u Haagu su osuđeni i lideri bosanskih Srba Biljana Plavšić i Momčilo Krajišnik, kao i nekadašnji komandant Kriznog štaba Milomir Stakić, te druge osobe.
Trenutno su u toku žalbeni postupci na suđenjima Radovanu Karadžiću i Ratku Mladiću, koji su prvostepeno proglašeni krivima i za zločine u Prijedoru.
Pred Sudom BiH također su donesene presude za zločine u logorima Omarska i Trnopolje, kao i za ubistva na Korićanskim stijenama i u Kozarcu, a u toku su i postupci za zločine u Zecovima i Ljubiji kod Prijedora.
