Katalonci sutra izlaze na izbore i “određuju svoju sudbinu”
U španskoj pokrajini Kataloniji sutra će biti održani regionalni izbori koji bi, u zavisnosti od rezultata, mogli biti historijski i u konačnici dovesti do otcjepljenja od Španije i stvaranja nove države na tlu Evrope.
Na “sudbonosnim” izborima za Kataloniju učestvovat će ukupno 11 političkih subjeta. Katalonija ima oko 7,5 miliona stanovnika te još 196 hiljada koji živi izvan pokrajine, a koji će svoje glasova na sutrašnjim izborima moći dati u španskim konzulatima.
Šta će biti sa La ligom?
U zajedničkoj izjavi krajem prošle sedmice, Udruženje španskih bankara upozorilo je da bi proglašenje nezavisnosti kreiralo pravnu nesigurnost i vodilo ka tome da bi banke morale ponovo razmotriti svoje prisustvo u regiji.
Kad je riječ o međunarodnoj zajednici, dosad su američki predsjednik Barac Obama i njemačka kancelarka Angela Merkel javno podržali jedinstvenu Španiju, dok je, primjerice, Škotska nacionalna partija podržala referendum.
U sportu, nezavisnost Katalonije značila bi kraj rivalstva između Barcelone i Real Madrida u španskoj fudbalskoj ligi. Sportski savjet saopćio je da Barceloni – aktuelnom prvaku Španije i evropskom šampionu – ne bi bilo dozvoljeno da igra u La ligi ukoliko se Katalonija otcijepi od Španije, dok je sam klub saopćio kako ne želi da učestvuje u toj debati.
Iako se održavaju kao pokrajinski, izbori na kojima će Katalonci birati novu pokrajinsku vladu, mogli bi prerasti i u nešto više od toga ukoliko separatističke stranke dobiju apsolutnu većinu u pokrajinskom parlamentu i ostvare svoje ranije obećanje da će proglasiti nezavisnost od Španije u roku od 18 mjeseci od potvrđivanja rezultata izbora.
Zasad predizborne ankete govore u prilog činjenici da bi katalonski izbori mogli značiti kraj Španije u obliku u kojem ta zemlja postoji više od 500 godina.
Prema anketama provedenim u junu ove godine 42,9 posto Katalonaca je za nezavisnost ove pokrajine, 50 posto ih je protiv, dok je 7,1 posto stanovništva suzdržano. Ipak, predpostavlja se da bi dvije separatističke stranke na nedjeljnim izborima mogle osvojiti oko 50 posto glasova ukoliko bi ujedinile snage, što znači da bi mogle dobiti dovoljno mjesta u parlamentu.
Pokretanje incijative za nezavisnost Katalonije dovelo do razilaženja Convergencije Artura Masa i stranke Unio, koje su zajednički nastupale posljednjih 37 godina pod imenom CIU.
Artur Mas iz vodeće katalonske stranke Konvergencija i unija (CDC) nakon toga je postigao sporazum sa ljevičarskim ERC-om, inače strankom koja je od od ranije veliki rival CDC-a, ali sa kojom se slaže jedino u odlučnom zahtjevu za nezavisnost. U novi savez ušla je i separatistička stranka “Together for Yes” (Zajedno za “da”).
Artur Mas, koji je i aktualni predsjednik Katalonije, u svom sinoćnjem gostovanju na televiziji Katalonija, za metu je uzeo svjetske lidere kao i premijera Spanije Mariana Rajoya.
“Rezultate izbore neće odrediti ni tržišta, ni Barack Obama, ni David Cameron, ni Angela Merkel, niti Mariano Rajoy. I pored poruka međunarodne zajednice, te procjena pojedinih ekonomskih stručnjaka, nezavisnost zavisi samo od naroda Katalonije”, rekao je Mas.
Biračka mjesta na sutrašnjim izborima u Kataloniji biće otvorena u devet, a zatvorena u 20 sati.
Pokrajina Katalonija je ekonomski najrazvijenija španska pokrajina, a prema prognozama pojedinih ekonomista, regija bi bila još razvijenija ukoliko bi se osamostalila. U izvještaju think tank organizacije iz Barcelone Centar za evropske politike prezentiranom Evropskom parlamentu navodi se da bi ekonomija rasla i brže, nezaposlenost bila niža, a plaće više 15 godina nakon osamostaljenja Katalonije.
