Državljanin BiH prije 25 godina skrivio kobnu nesreću, pukom slučajnošću pronađen tek sada

Karin Sonnberger, 20-godišnja djevojke iz Koruške, na austrijskoj cesti podignula je palac 8. augusta 1992. godine ne sluteći da će je taj potez odvesti ravno u smrt. Karin je mislila da ima sreće kada se pored nje zaustavio mercedes 230E u kojem su bili državljani BiH – tada 22-godišnji Branko J. i njegov 17-godišnji brat, piše austrijski Krone Zeitung.

Njih troje krenuli su na jugoistok. Ali putovanje je vrlo brzo završilo fatalnom nesrećom, piše Večernji list BiH.

U oštrom lijevom zavoju Branko je izgubio kontrolu nad automobilom. Mercedes je probio ogradu, nekoliko puta se prevrnuo dok se konačno nije zaustavio na livadi. Karin Sonnberger bila je mrtva na mjestu. Branko J. i njegov brat su s ozbiljnim ozljedama prebačeni u bolnicu. Prema izvještaju policije, Branko je vozio znatno brže od dopuštene brzine. Ali, to nije bio jedini problem. Naime, mercedes kojim je upravljao ukraden je u Nürnbergu u Njemačkoj u junu, nešto manje od mjesec i pol prije nesreće.

Tog 8. augusta bh. državljanin je u Innsbrucku kupio automobil s krivotvorenim dokumentima i vjerovatno je htio ići kući sa svojim bratom. Kako navodi Krone Zeitung, tužiteljstvo je prikupilo dovoljno dokaza za podizanje optužnice protiv Branka J. Ista je glasila “ubistvo iz nehaja, primanje ukradene robe, korištenje krivotvorenih dokumenata…”.

Međutim, bh. državljanin je nestao i austrijske vlasti 25 godina nisu znale gdje se Branko nalazi. Sve do prošle godine kada se iznenada pojavila hrvatska adresa Branka J. na desktopu službenika. Vjerovatno je okrivljenik ušao u policijsku provjeru – “skeniranjem” na graničnom prijelazu.

Čim su došli do njegove adrese, Austrijanci su mu poslali poziv za suđenje na Pokrajinskom sudu u Salzburgu. Branko J. se nije odazvao pozivu za suđenje prošlog oktobra, a novi proces zakazan je za srijedu. U austrijskom listu se pitaju hoće li se Branko ovaj put pojaviti na sudu i hoće li ikada odgovarati za nesreću koja se dogodila tog vrućeg augustovskog dana prije 26 godina.

U biometrijskim pasošima je skriven elektronski nosač podataka, tj. čip. Obično je smješten u korice ili na jednu od stranica pasoša. Na njemu su pohranjeni biometrijski podaci vlasnika pasoša. Biometrijski podaci na čipu biometrijskog pasoša obično su otisci lijevog i desnog kažiprsta i biometrijska slika lica, osobni podaci nositelja, ime, prezime, državljanstvo, datum rođenja, oznaka spola, oznaka vrste putne isprave, oznaka države, broj putovnice, osobni identifikacijski broj, datum izdavanja i datum isteka valjanosti putovnice i tijelo koje je putovnicu izdalo.

Čip u pasošu funkcionira slično kao i čitač bilo koje kreditne kartice. Službenici na graničnim prijelazima prislone putovnicu na čitač i izvrši se provjera identiteta. Uvođenje biometriskih pasoša i skeniranja na granicama znatno je doprinijelo pronalaženju počinitelja kaznenih djela.