Begiću, znači li ti išta poluprazno Bilino polje?
Nakon sedam mjeseci nogometna reprezentacija BiH zaigrala je u domovini. Pod palicom novog selektora Roberta Prosinečkog. Pred polupraznim tribinama Bilinog polja. Da se napune tribine Bilinog polja nisu pomogle ni priče o spektaklu uz oproštaj tri bivša reprezentativca, Vedada Ibiševića, Zvjezdana Misimovića i Emira Spahića.
Posljedice Begićeve nakaradne vladavine Nogometnom savezom BiH, sada je to jasno, nakon klupskog fudbala, počela je osjećati i reprezentacija BiH. Sve je manje onoga zbog čega se fudbal igra – navijača.
Teško se sjetiti kada je Bilino polje bilo praznije kada igraju Zmajevi. O bilo kojem protivniku da je riječ. No, teško da će poruka koju su odaslale poluprazne tribine Bilinog polja imalo dotaći Begića i njegove saučesnike u strovaljivanju bh. fudbala.
Ni njih, a vjerovatno ni njihov izbor, selektora Roberta Prosinečkog. Pod njegovom palicom odigrali smo sada pet utakmica, i za 450 kusur minuta zabili jedan jedini gol. I primili jedan.
Protiv Crnogoraca, koji su došli s B timom na Bilino polje, nismo vidjeli skoro pa ništa vrijedno pažnje. Ta nam utakmica nije pokazala skoro ništa novo, osim da i dalje zabiti gol izgleda kao naučna fantazija.
Meč protiv Crne Gore iskorišten je da se konačno proturi kroz uši javnosti ono što Begić priprema već duži period, a to je instaliranje svog omiljenog igrača Emira Spahića u Savez.
Vjerovatno na neku poziciju na kojoj će Begiću biti koristan kada mu zatreba, kao njegova produžena ruka za potpunu kontrolu nad A reprezentacijom (da ne kažemo baš selektor iz sjene), ali na kojoj popularni Spaha neće moći ugroziti njegovu fotelju. Nešto poput pozicije na koju je instaliran nešto ranije Zvjezdan Misimović. Podsjećamo, Misimovića je Begić već jednom iskoristio kao džokera, upravo pri imenovanju Roberta Prosinečkog za selektora. Miske je tada bio idealan da odigra ulogu “struke” u trenutku kada su Dušan Bajević i Ivica Osim shvatili da njihovo mišljenje Begiću ne znači ništa i digli ruke od svega.
Otišao je čovjek bez ijedne mrlje!
“Pisac” najljepših stranica istorije bh. fudbala danas je rekao zbogom Zmajevima. Otišao je Vedad Ibišević.
Igrač bez ijedne jedine mrlje u karijeri, kako klupskoj, tako i reprezentativnoj.
Igrač koji nikada nije “strijeljao” niti jednog selektora, a ponekad je itekako imao razloga. Igrač koji nikada nije “sumnjičen” da je prodao bilo koga, a najmanje reprezentaciju. Igrač koji nikada nije za reprezentaciju bio “povrijeđen”, a za klub zdrav.
Igrač koji nikada nije došao u sukob niti sa jednim novinarom, igrač koji nikada nije bježao pred novinarima. Bilo da smo pobjeđivali ili gubili. Bilo da ga je išlo, ili ne. Igrač koji se nikada nije navijačima dokazivao šamaranjem protivničkih igrača.
Otišao je Zmaj koji se Bosancima i Hercegovcima u srca uvukao istorijskim golovima u dresu njegove jedne i jedine domovine. Ibišević je mogao otići i bez oproštaja. Ništa to promijenilo ne bi. Njegov “rukopis” u istoriji bh. fudbala je neizbrisiv. Za sva vremena.