Mlade baletne snage i inspirativan koreograf u baletu “Stabat Mater”
Balet Narodnog pozorišta Sarajevo sezonu će zaključiti premijerom baleta “Stabat Mater” i “Faun” Giovannija Battiste Pergolesija i Claudea Debussyja u saradnji sa jednim od najznačajnijih koreografa današnjice Edwardom Clugom, a probe za te izvedbe intenzivno traju na sceni NPS uči premijere planirane za 30. maj.
Direktorica baleta Narodnog pozorišta Sarajevo Belma Čečo Bakrač u izjavi za Fenu istakla je da je Edward Clug koreograf koji stvara i promišlja po principu minimalističkog teatra.
– Njegov minimalizam se ogleda u vrlo jasnim simbolima, preciznim formacijama, kratkim dionicama. Clug je uspio što mali broj današnjih koreogarafa nije – da razvije jedan prepoznatljiv, osebujan stil, po čemu je priznat ne samo u regiji, nego i u svijetu. A svoje koreografije postavljao je po svim svjetskim scenama – rekla je Čečo Bakrač.
Činjenica da taj koreograf i njegov tim rade sa ansamblom baleta Narodnog pozorišta Sarajevo za Čečo Bakrač predstavlja znak da se sarajevski balet kreće u dobrom pravcu.
– Svako ko pogleda predstavu može doći do zaključka da je naš ansambl stasao, riječ je o kvalitetnim umjetnicima, novoj mladoj generaciji koja postaje pokretačka snaga i snaga koja će očuvati ovaj balet – navela je direktorica Baleta NPS.
Autorski tim i saradnike predstave čine dirigentica Aida Jažić, kostimograf i scenograf predstave “Stabat Mater” G.B. Pergolesi Jordi Roig, asistent koreografa Gay Žmavc, kostimograf “Fauna” Amna Kunovac Zekić, solisti i ansambl Baleta NPS te Sarajevska fiharmonija.
Giovanni Battista Pergolesi, (Jesi, 1710.- Pozzuoli pokraj Napulja, 1736.) jedan je od glavnih predstavnika napuljske škole. Bio je prvenstveno operski kompozitor. Najveći umjetnički domet ostvario je operom serijom Il priginoniero superbo (1733), čiji intermezzo La serva padrona (Služavka gospodarica) spada u remek-djela napuljskog buffo-stila. Pariška izvedba Služavke gospodarice, 1752. godine, izazvala je sukob bufonista i antibufonista i djelovala je na razvoj francuske komične opere.
Stabat Mater jedno je od Pergolesijevih najslavnijih sakralnih djela komponovano 1736. godine u posljednjim sedmicama kompozitorovog života, u franjevačkom samostanu u Pozzuoliju. Pisano je za sopran, alt, gudački orkestar i basso continuo (čelo i organa), a tematizuje patnju Djevice Marije u vrijeme raspeća Isusa Hrista. Pretpostavlja se da je autor himne talijanski pjesnik, franjevac Jacopone iz Todija (1230-1306), iako je danas neki muzikolozi pripisuju sv. Bonaventuri (Inoćentije III). Jacopone je poznat kao najveći talijanski pjesnik neposredno prije Dantea. Naslov himne preuzet je iz prvog stiha – “Stabat Mater Dolorosa“, što u prevodu znači “Žalosna majka je stajala“.
Achille-Claude Debussy bio je francuski skladatelj. Zajedno s Mauriceom Ravelom, smatra se jednim od najistaknutijih impresionista, iako je osobno odbacivao takakv naziv kada se radilo o njegovim djelima. Debussy nije samo jedan od najvažnijih francuskih skladatelja, već je i središnja figura europske glazbe na prijelazu 19. stoljeća. Pod utjecajem Mallarméa, Debussy je napisao jedno od svojih najpoznatijih djela, revolucionarno Prélude à l'après-midi d'un faune (Preludij za Faunovo poslijepodne). Sastavljeno je između 1892. i 1894. godine, inspirisana pesmom Mallarméa koja je započeta 1865. godine, navodno za scenu; konačna verzija pojavila se 1876. godine. Pjesma opisuje sjećanja fauna oko stvarnog ili zamišljenog susreta sa nimfima
Koreograf Edward Clug rođen je 1973. godine u Beiusu (Rumunija). Studije završava 1991. u Nacionalnoj baletskoj školi u Cluj-Napoci (Rumunija). Prvu koreografiju – Babilon, reditelja Tomaža Pandura, uradio je 1996. za Mariborski balet, a prvi cijelovečernji balet Tango koreografirao je 1998. godine. Od tada do danas radio je koreografije za najprestižnije baletske kuće svijeta. Clug je dobitnik brojnih domaćih i međunarodnih nagrada.
