Mary Ann Hennessey o (ne)implementaciji rezolucija Vijeća Evrope

Šefica Ureda  Vijeća Evrope (VE) u Bosni i Hercegovini Mary Ann Hennessey upozorila je danas da je BiH kao zemlja-članica Vijeća Evrope dužna osigurati određene standarde u skladu s preuzetim međunardnim obavezama, a što, među ostalim, podrazumjeva implementaciju njegovih rezolucija.

Govoreći kao uvodničarka redovne nedjeljne sesije Asocijacije nezavisnih intelektualaca  Krug 99 o temi “Implementacija rezolucija Vijeća Evrope” (10 godina od Mišljenja Venecijanske komisije o ustavnoj situaciji u BiH), Hennessey je podsjetila  na neophodnost punog uvažavanja utvrđenih standarda, na kojima se temelji djelovanje VE, uključujući i preporuke/mišljenja Venecijanske komisije.

Kazala je da jedan od puteva za unapređenje ukupnog stanja u BiH jeste i realiziranje preporuka sadržanih u Mišljenju Venecijanske komisije iz 2005. godine (vremena u kojem je Ustavni sud BiH donio Odluku o konstitutivnosti bh. naroda na cijeloj teritoriji zemlje).

Dovodeći to u kontekst aktuelnog bh. trenutka, Hannessey se kritički osvrnula na neke od poruka/tvrdnji i istupa s konferencije “Dvadeset godina Dejtonskog mirovnog sporazuma – Pogledi”, koja je u subotu održana u Banjoj Luci, a koji svjedoče o svojevrsnom robovanju klišeima i stavovima iz prošlosti, koji su trebali već odavno biti prevladani, a na dobrobit građana i naroda BiH, kojima bi, nakon toliko godina, konačno, trebalo omogućiti da krenu dalje.

Ocijenila je da neke od diskusija s tog skupa vode u “slijepu ulicu”, zalažući se, istovremeno, za inauguriranje političke kulture u BiH koja će njenim akterima omogućiti da čuju jedni druge, te da odgovorno djeluju u interesu države i njenih građana, a ne da se uporno vraćaju na ideje iz prošlosti koje nisu uspjele i za koje se smatralo da su prevladane.

Apsurdnu situaciju u koju se BiH uvodi, ilustrirala je otvaranjem pitanja o postojanju nekih institucija na nivou BiH, pozivajući političke aktere u BiH da se angažiraju na uvođenju evropskih standarda i  pravne stečevine, te djeluju u duhu preuzetih reformskih obaveza.

Elaborirajući stavove Kruga 99 u vezi s razmatranom temom, prof. dr. Lada Sadiković istaknula je da rezolucije VE počevši od 2002. godine jasno plediraju za jačanje državnih institucija BiH, pozivajući se, istovremeno, na Rezoluciju VE iz 2006. godine (tzv. Rezolucija 1513, pod nazivom Ustavna reforma u BiH).

Radi se o, kako je kazala, Rezoluciji koja je istaknula tri cilja, odnosno obaveze BiH koje ona mora ispuniti, a to su – zamjena etničkog predstavljanja građanskim predstavljanjem, preispitivanje teritorijalne organizacije države BiH i omogućavanje donošenja političkih odluka.

Navela je da slijedi niz rezolucija VE, od kojih je izdvojila onu iz 2010. koja govori o urgentnoj potrebi za ustavnom reformom u BiH, pitajući se – zašto su te rezolucije “mrtvo slovo na papiru”, te zašto nema konkretne veze između institucija – VE, Evropske unije i u konačnici i visokog predstavnika, odnosno OHR-a, institucije koja je nadležna za implementaciju rezolucija VE.

Uz to, kako je rečeno, VE permanentno upozorava na nužnost osiguranja ljudskih prava, vladavine prava i zaštite demokratske države, odnosno demokratskog ustroja BiH, a da pritom izostaje rasprava nadležnih institucija kada se radi o implementaciji rezolucija VE, koje donosi Parlamentarna skupština VE.

Put u tom pogledu za BiH je jasan, te pored ekonomskih i socijalnih reformi, u prvom planu su ustavna i reforma institucija u BiH, rečeno je.