Vijeće Evrope: U Hrvatskoj eskalira govor mržnje

U Hrvatskoj eskalira rasistički govor mržnje u javnom diskursu, navodi se u izvješću koje je danas objavila Europska komisija protiv rasizma i nesnošljivosti (ECRI) Vijeća Europe.

Kako se navodi u saopćenju iz sjedišta Vijeća Evrope, glavne ciljne skupine su Srbi, LGBT osobe i Romi. Izvješće – koje analizira zakonodavna pitanja, rasistički i homo-transfobičnigovor mržnje, nasilje i integracijske politike – bilježi porast nacionalizma, osobito kod mladih, koji često ima oblik hvale ustaškog fašističkog režima.

Izvješće kritizira neodgovarajući odgovor hrvatskih vlasti na takvu sve veću netrpeljivost, koja se vrlo često ne smatra kažnjivim djelom. Većina slučajeva govora mržnje i nasilja motiviranog mržnjom tretira se kao prekršaje. Iako izvješće hvali poboljšanu pravnu zaštitu od zločina iz mržnje kroz izmjene i dopune Kaznenog zakona – što uključuje novu odredbu koja kriminalizira nasilno ponašanje na javnim mjestima – zakonodavstvo protiv zločina počinjenih iz mržnje se rijetko primjenjuje. Izvješće navodi nedostatak znanja i stručnosti tijela za provedbu zakona i sudstva.

ECRI nadalje primjećuje da se nacionalne strategije za uključivanje Roma samo djelomično provode. Romi se i dalje suočavaju s visokom razinom socijalne isključenosti, a podaci upućuju na to da je njihov pristup zapošljavanju alarmantno nizak, dok su stope napuštanja škola još uvijek visoke.

Dok ECRI pohvaljuje novi zakonodavni okvir za LGBT osobe s donošenjem Zakona o životnom partnerstvu osoba istog spola u srpnju 2014., predrasude protivu njih i dalje su raširene te doživljavaju različite oblike diskriminacije u svakodnevnom životu.

ECRI pohvaljuje zakonske korake poduzete kako bi se osigurao pristup stambenom zbrinjavanju povratnika u okviru Nacionalnog programa stambenog zbrinjavanja. Kroz Migracijsku politiku za razdoblje 2013.-2015. godina, korisnici supsidijarne zaštite dobili su pristup – ravnopravno s hrvatskim državljanima – besplatnom osnovnom i srednjem obrazovanju, što je u skladu s prethodnom prioritetnom preporukom ECRI-ja. Nadalje, u studenom 2017. godine usvojen je Akcijski plan za integraciju osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita (2017-2019).

Među preporukama hrvatskim vlastima, dvije bi se trebale provesti kao prioritet, jer će ECRI u roku od dvije godine vršiti praćenje njihove provedbe. Vlasti bi trebale u svim školskim programima uvesti obvezno obrazovanje o ljudskim pravima u okviru građanskog obrazovanja, posebice u pogledu prava jednakosti i zabrane diskriminacije. Potrebno je razviti odgovarajuće udžbenike a nastavnici bi trebali nastaviti pohađati potrebnu izobrazbu.

Nacionalna strategija za uključivanje Roma (2013-2020) mora biti praćena ocjenom svih integracijskih projekata provedenih posljednjih godina, na temelju sveobuhvatnih podataka o ravnopravnosti. Strategiju treba sustavno revidirati kako bi se obuhvatilo više ciljanih mjera i pokazatelja uspješnosti za mjerenje njezinog utjecaja i ponovno definiranje njenih parametara i ciljeva. To bi trebalo biti učinjeno u uskoj suradnji s regionalnim i lokalnim vlastima i članovima romske zajednice, a kako bi strategija bila učinkovita treba dodijeliti odgovarajuća sredstva.
Izvješće je izrađeno nakon ECRI-jevog posjeta Hrvatskoj u travnju 2017. i uzima u obzir razvoj događaja do 7. prosinca 2017, osim kada je drugačije izričito naznačeno.

ECRI je tijelo za ljudska prava Vijeća Europe, sastavljeno od neovisnih stručnjaka, koje prati probleme rasizma, diskriminacije s osnove etničkog porijekla, boje kože, državljanstva, vjere ili jezika (rasna diskriminacija), kao i ksenofobiju, antisemitizm i nesnošljivost, priprema izvješća i daje preporuke državama članicama.