Šta je opasnije po zdravlje, alkohol i duhan ili ilegalne droge?
Alkohol i duhan globalno predstavljaju veću opasnost za ljudsko zdravlje od ilegalnih droga, pokazuje veliki izvještaj o zavisnostima, objavljen u časopisu Addiction (Zavisnost).
U izvještaju pod nazivom “Globalni statistički podaci o konzumiranju alkohola, duhana i ilegalnih droga”, u kome su korišteni podaci Svjetske zdravstvene organizacije, kancelarije UN za zloupotrebu droga i Instituta za procjenu podataka o zdravlju, sabrane su relevantne informacije iz gotovo cijeloga svijeta. Izvještajem je obuhvaćen 21 region, prenosi Hina.
Podaci su pokazali da je globalno oko 18 odsto ljudi tokom prošle godine svakodnevno konzumiralo čak 60 grama alkohola, a 15 odsto ih je svakodnevno uživalo u duhanskim proizvodima. Oko 3,8 odsto ih je reklo da je tokom prošle godine koristilo marihuanu, 0,77 odsto ih je uzimalo amfetamine, 0,37 odsto opijate, a 0,35 kokain.
“Najžešći” konzumenti velike količine alkohola evidentirani su u centralnoj, istočnoj i zapadnoj Evropi, gdje se po glavi stanovnika godišnje pije između 11 i 12 litara čistog alkohola, u odnosu na šest litara koliko ih se po glavi stanovnika konzumira drugdje u svijetu.
U istim je područjima zabilježena i najveća stopa svakodnevnog uživanja u duhanu. Riječ je o oko 21 do 24 odsto ukupne populacije.
U izvještaju se navodi da je 2015. godine oko 63 miliona ljudi širom svijeta bilo zavisno od alkohola, a za poređenje, oko 20 miliona ljudi bilo je zavisno od marihuane, 17 miliona od opijata.
Ali kada je reč o zavisnosti od marihuane i opijata, ona je tri puta veća među populacijom Sjedinjenih Država i Kanade (naročito, kako se ističe u izvještaju, u sjevernoameričkim regijama sa visokim prihodima), nego u ostalim dijelovima svijeta.
Najveća stopa smrtnosti povezuje se sa pušenjem. Na svakih 100.000 smrtnih slučajeva u 2015. godini, 110 ih je bilo povezano sa pušenjem, samo 33 sa konzumacijom alkohola, a sedam sa uzimanjem ilegalnih droga.
Naučnici su izračunali i koliko su godina života izgubili ljudi koji su umrli zbog prekomjerne upotrebe droge, lijekova, alkohola i zavisnosti o duhanu.
Radi se o globalnom merenju takozvanih “godina života prilagođenih nesposobnostima” (DALY – disability-adjusted life years), povezanih sa nekom bolešću, a zapravo se radi o ukupnom broju godina proživljenih sa nesposobnošću i izgubljenih zbog bolesti.
Ovaj način mjerenja razvijen je devedesetih godina kao način poređenja ukupnog zdravlja i očekivanog životnog vijeka u različitim zemljama svijeta. Preciznije, mjeri se ukupan teret bolesti, izražen kao broj izgubljenih godina usled raznih bolesti, invaliditeta ili prijevremene smrti.
Naučnici su ustanovili da zloupotreba duhana ljudsku populaciju stoji 171 miliona DALY-ja, u odnosu na 85 miliona DALY-ja koliko ih otpada na zloupotrebu alkohola i 28 miliona DALY-ja za korištenje ilegalnih droga i opijata.
“Zloupotreba alkohola i pušenje odnose više kvalitetnih godina života pojedincu od ilegalnih droga globalno, ali i u većini regija posebno”, piše u majskom izdanju časopisa Addiction.
Naučnici ističu da najveći zdravstveni teret predstavlja pušenje, ali negativne posljedice zloupotrebe ilegalnih droga vjerovatno su potcjenjene jer je pristup stvarnim podacima organičen.
Neke zemlje i regije, poput Afrike, Kariba, Latinske Amerike i azijskih zemalja, nude vrlo ograničene ili nikakve podatke o upotrebi navedenih štetnih supstanci i njihove povezanosti sa zdravstvenim tegobama, piše Addiction.
“Potrebne su bolje standardizovane i rigoroznije metode prikupljanja i razvrstavanja podataka i izvještaja o njima da bismo mogli što preciznije da procijenimo povezanost između zdravstvenog stanja pojedinca i upotrebe štetnih supstancija širom svijeta”, smatraju naučnici.
