Fejzić: Veterinarska struka bitna i za ekonomiju i za zdravlje

Svjetski dan veterinara (WVD) obilježava se od 2000. godine posljednje subote u aprilu. Ovaj dan se obilježava s ciljem isticanja važnosti veterinarske profesije i njene uloge u zaštiti zdravlja ljudi i životinja, osiguranja dobrobiti životinja, sigurnosti hrane, sigurnosti svjetske trgovine životinja i proizvoda životinjskog porijekla kao i zaštite javnog zdravlja.

Inicijativu za obilježavanje Svjetskog dana veterinara dala je Svjetska veterinarska asocijacija (World Veterinary Association) uz podršku Svjetske organizacije za zdravlje životinja (World Organization for Animal Health).

Prema dostupnim izvorima prvi veterinari su se pojavili još 3000. godine p.n.e kad je Urlugaledina iz Mesopotamije važio za stručnjaka za liječenje životinja i koji se može smatrati prvim poznatim veterinarom. Pouzdaniji pisani tragovi o veterinarskoj profesiji mogu se pronaći na drevnom egipatskom papirusu iz Kahuna iz 1900. godine p.n.e.

Liječenje životinja spominje se i u ediktu prvog budističkog cara Ašoka (273-232. pn.n.e.), u kome se razlikuju dvije vrste medicine – za liječenje ljudi i za liječenje životinja.

Prvu veterinarsku školu osnovao je Klod Burželat u Lionu 1761. godine, u želji da pronađe lijek za bolest koja je u to vrijeme pogađala mnogobrojna stada goveda u Francuskoj. Razvoj veterinarske medicine u Velikoj Britaniji vezuje se za 1791. godinu kada je osnovana londonska veterinarska škola. Veterinari su se u svojim počecima bavili liječenjem konja i to vojnih, da bi tek kasnije polako počeli da posvećuju pažnju liječenju stoke, pa tek na kraju pasa i drugih kućnih ljubimaca.

Ove godine tema Svjetskog dana veterinarstva je uloga veterinarske profesije u održivom razvoju za poboljšanje života, sigurnosti hrane i biološke sigurnosti.

Govoreći povodom Svjetskog dana veterinarstva, dekan Veterinarskog fakulteta u Sarajevu Nihad Fejzić kaže da je svjetska veterinarska naučna i profesionalna zajednica ozbiljno zabrinuta zbog eskalacije zoonotskih bolesti, antimikrobne otpornosti i nepredvidivih utjecaja klimatskih promjena na efikasnost učinka veterinarske struke u detekciji i kontroli sadašnjih i novih bolesti ljudi i životinja infektivnog karaktera.

– Bolesti koje smo donedavno prepoznavali kao geografski ograničene, iznenada se pojavljuju na novim prostorima i lokacijama. Živimo u vremenu u kojem više nije iznenađenje pojava afričke svinjske kuge u Evropi, azijske ptičije gripe u našem susjedstvu i prisustvo hrane životinjskog porijekla iz cijelog svijeta u lokalnom granapu – ističe Fejzić.

Fejzić naglašava da se današnja veterina progresivno razvija u najmanje dva pravca. Tako u razvijenim zemljama studenti veterine i veterinari u velikom obimu provode kliničku medicinu za liječenje životinja koje vlasnici sve više tretiraju kao članove svojih porodica i žele za njih da omoguće najbolju moguću njegu i zaštitu koja se brzo približava nivou zdravstvene zaštite ljudi.

– Psi, mačke, konji, egzotične životinje dijele naš životni prostor, oboljevalju od istih ili sličnih bolesti, i njihova dobrobit će biti sve više u fokusu naše pažnje. S druge strane, tradicionalna veterinarska medicina u prevenciji i liječenju bolesti životinja koje služe za ishranu ljudi se radikalno promijenila u nekoliko posljednjih decenija. Globalizacija, borba za profitom, visoka proizvodnost i struktura proizvodnih farmi su doveli do toga je liječenja životinja nepotreban trošak, a fokus rada veterinara se sve više usmjerava na prevenciju infektivnih bolesti, garanaciju ispravnosti hrane i dobrobit životinja. Na našu žalost, infektivni uzročnici bolesti, a preko 70 posto infekcija je zajedničko ljudima i životinjama, upozoravaju nas da bez obzira na visoke standard bio sigurnosti na farmama i dobre proizvođačke prakse nismo dovoljno zaštićeni od postojećih i novih uzročnika bolesti – kaže Fejzić.

On dodaje da su uzročnici bolesti svoje domaćine pronašli u divljim životinjama, insektima, okolišu i da će iskoristiti svaku epidemiološku priliku da nas upozore koliki mogu biti njihovi negativni i razarajući efekti.

Dekan Veterinarskog fakulteta Sarajevo tako ističe da su veterinari, koji su jedna od rijetkih profesija čija je edukacija zasnovana na principima komparativne medicine, ključni u održavanju stabilnosti i kontroli balansa svih činilaca u zdravlju naše planete.

Govoreći o statusu veterinarstva i veterinarske struke kod nas Fejzić kaže da su potencijali, kapaciteti i znanja veterinarske profesije u BiH nedovoljno iskorišteni, te da se puno vremena i energije troši da se objasni da veterinari nude prevenciju, i da žele što manje biti vatrogasci epidemioloških požara.

– Jedna smo od prvih profesija koja je veoma zakonodavno regulisana i hijerarhijski organizovana počev od osnovnih ćelija veterinarskih stanica koje provode operativne veterinarske poslove, pa nadalje preko veterinarskih inspekcija, mreže dijagnostičkih laboratorija – veterinarskih zavoda, veterinarskih sektora u ministarstvima poljoprivrede, Veterinarskog fakulteta kao centralne i jedine edukativne i istraživačke ustanove u BiH i državnog Ureda za veterinarstvo u čijem je sastavu i granična veterinarska inspekcija. Dokazali smo da ovaj sistem može da bude funkcionalan u jednoj kompleksnoj i decentraliziranoj državi kao što je naša – kaže Fejzić

On ističe da su i pored svega problemi i dalje brojni, službi još nedostaje više efikasnosti, tehnički resursi su zastarjeli, a prijedlozi struke teško pronalaze odgovore kod donosioca odluka.

– Srećom, danas je prepoznato da veterinarska profesija ima ključnu ulogu u izvozu namirnica životinjskog porijekla što znači da dajemo podršku za profitabilnost kompanija i jačanje ekonomije države. Mi smo tu da podržimo razvoj ekonomije naše zemlje i istovremeno očuvamo svima bitne standarde u našem zdravlju – kaže Fejzić.

Fejzić također naglašava da u BiH funkcionišu dvije entitetske veterinarske komore, kao ključne profesionalne organizacije koje su zadužene za licenciranje veterinara, kodekse, profesionalno usavršavanje i druga važna pitanja od interesa za veterinarsku struku.

– Nažalost, još se nisu stekli uslovi za formiranje bh. veterinarske komore, iako je činjenica da postoji dobra saradnja postojećih komora. Siguran sam da će u narednom periodu, zbog zahtjeva i potreba bolje organizacije i zastupanja profesionalnih interesa i ovo organizaciono pitanje biti riješeno. Uloga veterinarske profesije u održivom razvoju za poboljšanje života, sigurnosti hrane i biološke sigurnosti, dakle sve ovo o čemu sam govorio. A kad je riječ o veterinarskom kodeksu oni su isti u obje komore, ali nisu jedinstveno regulisani i propisani za BiH – rekao je Fejzić.

Veterinarski fakultet Sarajevo osnovan je 4. augusta 1949 godine i iduće godine će proslaviti 70 godina postojanja. Na fakultetu je dosad diplomiralo 2.944 diplomiranih veterinara/doktora veterinarske medicine, 322 magistra i 210 doktora nauka.

– Naši stručnjaci su priznati u cijelom m svijetu i mi kao nasljednici u radu naših osnivača i generacija nadaleko čuvenih profesora smo ponosni na činjenicu da nastavljamo kontunuitet i progres – kaže dekan Veterinarskog fakulteta Sarajevo Nihad Fejzić na kraju razgovora za Fenu povodom Svjetskog dana veterinarstva.