Njemačka vidi izbjeglice kao svježu radnu snagu

Dok mnoge europske zemlje smatraju da će migranti naškoditi njihovoj ekonomiji, Njemačka pokušava spasiti svoju primanjem rekordnog broja izbjeglica.

Njemačka procjenjuje da će se njeno radno sposobno stanovništvo do 2030.godine smanjiti za šest milijuna jer broj umrlih već duže vrijeme nadnmašuje broj rođenih, što usporava ekonomski rast.

„Ukoliko uspijemo brzo osposobiti i pripremiti na rad sve one osobe koje dolaze ovamo, riješiti ćemo jedan od najvećih problema za ekonomsku budućnost naše države, a to je nedostatak radne snage“, rekao je u četvrtak pred parlamentom ministar ekonomije Sigmar Gabriel.

Popuniti rupe u radnoj snazi migrantima, a istovremeno zadržati populaciju na svojoj strani će biti veliki izazov za njemačku vladu, međutim mnoge kompanije su se već propremile na dolazak 800 hiljada radnika, koliko se procjenjuje da će ući u Njemačku samo ove godine.

Daniel Kok, vlasnik male tvrtke za proizvodnju parketa u zapadnom njemačkom gradu Dortmundu je već godinu dana u potrazi za odgovarajućim pripravnikom. Udruga lokalnih obrta ga je upitala da li bi želio primiti jednog od tražitelja azila.

Udruga je Koku poslala tridesetjednogodišnjeg izbjeglicu iz Eritreje Tesfagebriela Abraha koji nikada prije nije čuo za parket. Nakon uspješno obavljenog dvosedmičnog treninga krajem jula, Abraha je primljen kao pripravnik i izučiti će zanat do 2018.godine.

„Nisam zaposlio Abraha zbog naivnog idealizma već zato što je sposoban, što je entuzijasta i što želi raditi,“ rekao je Kok dodajući da je imao bezbroj nezadovoljavajućih pripravnika.

Marcel Fratzscher, šef DIW-ovog ekonomskog instituta kaže da su migranti ispunili više od dvije trećine od 1.5 milijuna novih radnih mjesta koja su otvorena u Njemačkoj u proteklih pet godina.

“Trebamo radnike ukoliko želimo zadržati ekonomsku snagu Njemačke”, rekao je on.

Napredak ili teret?

Grad Dortmund, smješten u najmnogoljudnijoj njemačkoj saveznoj državi Nordrhein-Westfalen je do sada primio oko četiri hiljade izbjeglica, a očekuje se da će se taj broj do kraja ove godine udvostručiti.

Ovaj industrijski grad zbog smanjenja rudnika ugljena ima nezaposlenost 12,7 %, što je dvostruko više od nacionalnog prosjeka.

Niz europskih čelnika navodi visoku nezaposlenost kao razlog zašto ovaj grad ne može primiti čak ni nekoliko stotina više od stotina hiljada izbjeglica koje pristižu u Europu kako bi izbjegli rat i siromaštvo u Africi i na Bliskom Istoku.

Međutim, Lokalna obrtnička komora (HwK) to vidi drugačije i navodi da gotovo četvrtina lokalnih poduzeća ima otvorena radna mjesta.

„Radna mjesta su tu, ali nedostaju odgovarajući kandidati sa pravim kvalifikacijama“, rekla je glasnogovornica HwK-a, dodavši da zanati ne privlače veliki broj Njemaca koji uglavnom nakon srednje škole nastavljaju studirati na univerzitetu.

ako bi popunili tu prazninu, komora je početkom godine pozvala 85 izbjeglica da urade testove iz jezika i matematike te su odabrali 15 osoba iz Sirije, Konga i Eritreje da izuče zanat optičara, električara, mehaničara i montera parketa.

Jedan od njih je i Abraha koji je 2012.godine pješice pobjegao iz Eritreje nakon što je proveo šest godina u vojsci. U Njemačku je stigao u novembru te je u izbjegličkom centru odmah počeo učiti njemački.

Glasnogovornica HwK-a je rekla da su mnoge kompanije ponudile dodatna mjesta za obuku izbjeglica koje su bile posebno motivirane za ta radna mjesta, čak i ukoliko su kvote bile popunjene.

Zanati nisu vezani za minimalnu plaću u iznosu od 8.5 eura po satu. Sindikati navode da se mora voditi računa da se spriječi izrabljivanje migranata i da ih se koristi kao jeftinu radnu snagu.

Na pitanje da li bi masovni priliv izbjeglica mogao spustiti primanja zanatlija, glasnogovornica HwK-a je rekla da su naknade za pripravnički staž utvrđene kolektivnim ugovorima o plaćama.

Berthold Schroeder, šef HwK-a u Dortmundu koji je pokrenuo ovaj pilot projekt je rekao da male tvrtke ponekad mogu služiti kao zamjena za obitelji i pomoći migrantima da se prilagode novoj sredini.

Međutim, postoje i druge prepreke zbog kojih priliv izbjeglica nije tako jednostavno rješenje za njemačke demografske dileme.

Iako su mnogi migranti visoko obrazovani, osobito oni iz Sirije, oko 20 posto njih je nepismeno, rekao je ministar unutarnjih poslova Thomas de Maiziere. Ministar rada Andrea Nahles je rekao da bi broj korisnika socijalnih beneficija mogao porasti do 460 hiljada.

Nedostatak kvalificiranih radnika varira od regije do regije. Savezna agencija za zapošljavanje navodi da nedostaje inženjera strojarstva i informatike, obrtnika kao što su vodoinstalateri i profesionalci za grijanje te zdravstvenih radnika i njegovatelja.

Da bi se ubrzao pristup tržištu rada, vlada je smanjila vrijeme čekanja radnih dozvola za tražitelje azila i ukinula je zahtjev da tražitelji azila moraju tražiti odobrenje od agencija za zapošljavanje prije početka pripravničkog staža.

No, nema garancije da će oni koji završe obuku i izuče zanat moći ostati u Njemačkoj, što bi moglo odbiti potencijalne poslodavce.

Ulf Rinne, zamjenik direktora za istraživanja u Institutu za budućnost rada (IZA) u Bonnu je rekao da je iluzija misliti da bi izbjeglice mogle riješiti nedostatak kvalificiranih radnika u kratkom roku.

„Dugoročnije gledano, izbjeglice naravno mogu pomoći i ublažiti demografske probleme u Njemačkoj, posebno ukoliko ih mi kao društvo uspijemo uspješno integrirati u tržište rada“, rekao je on.

„No, to je izazov koji naš čeka i ne postoji siguran recept za uspjeh“, zaključuje on.