Malešević: Da je obrazovanje loše naši stručnjaci ne bi bili cijenjeni u zemljama EU
Da nam je obrazovanje tako loše ne bi inženjeri, ljekari, mašinci bili tako cijenjeni u zemljama Evropske unije izjavio je danas Dane Malešević, ministar prosvjete i kulture Republike Srpske, javlja Anadolu Agency (AA).
On je učestvovao na konferenciji o visokom obrazovanju koju je organizovao Pokret pozitivne snage Srpske saministarstvom prosvjete i kulture RS.
“Sigurno da u sistemu obrazovanja ima problema, od predškolskog pa do visokog i nastojimo te probleme da rješavamo”, kazao je Malešević u obraćanju novinarima.
Prema njegovim riječima, broj studenata na visokoškolskim ustanovama je sve manji.
“Sa 27 studenata po profesoru, sada smo na 20 studenata što bi ako je manje studenata na jednog profesora trebalo da garantuje da je kvalitet studija i znanja bolji, ali te potvrde baš i nema”, kazao je on
Naglasio je da je sa smanjenjem broja studenata došlo do povećanja broja zaposlenih na univerzitetu, a da se ciljevi Strategije sporo ostvaruju.
“Možda bi trebalo na univerzitetima preduzeti mjere da se počnu ostvarivati. Zadnjih dana pojavila se i vijest da Hrvatska neće priznavati diplome i Srbije i Bosne i Hercegovine, a u strategiji smo zacrtali da moramo provesti akreditaciju svih studijskih programa. Oba univerziteta su predali zahtjeve za akreditaciju po 15-16 studijskih programa, ali s obzirom na broj programa, oko 580, to će da traje malo duže”, kazao je Malešević.
Naglasio je ipak ne mogu biti nezadovoljni znanjima koja studenti ponesu sa fakulteta, što pokazuju i nagrade koje osvajaju, ali i potražnja za studentima u raznim zemljama u inostranstvu.
Darko Knežević iz Pokreta pozitivne snage Srpske rekao je da su ovakve konferencije kojima prisustvuju najodgovorniji ljudi za kvalitet visokog obrazovanja, ministri, rektori, pomoćnici ministara i dekani izuzetno značajne. Prema njegovim riječima, cilj konferencije je da se identifikuju problemi i predlože rješenja, a što bi mogli biti polazni parametri pri kreiranju novog zakona o visokom obrazovanju.
Jasmin Komić, ministar nauke i tehnologije RS, rekao je da je važno da se naučno nastavna i naučna zvanja izjednače u mjeri kriterija koji treba da obezbjede veću motivaciju kod istraživača.
“Komercijalizacija znanja stoji kao potreba pred Univerzitetima, da se akademska zajednica dovodi u vezu sa poslovnom zajednicom”, kazao je Komić.
Radoslav Gajanin, rektor Univerziteta u Banjaluci, rekao je da smjernice koje budu donešene na današnjem skupu mogu pomoći ministarstvima i univerzitetima.
“Moramo preduzeti korake kako bi osigurali adekvatan broj i nastavnog i nenastavnog osoblja na fakultetima”, rekao je Gajanin i dodao
Malešević je govoreći o uvođenju novih lekcija iz istorije u osnovnim i srednjim školama, koje se tiču posljednjih ratnih dešavanja na prostoru BiH, rekao da smatra da to nije čudno.
“U pojedinim kantonima od rata imate izučavanje ratnih zbivanja gdje se Srbi nazivaju pogrdnim imenima. Mi u RS jedini smo poštovali preporuku Savjeta Evrope i OEBS-a da se prethodni rat ne izučava dok ne prođe vremenska distanca i dok istoričari ne utvrde prave uzroke. U zadnje vrijeme ste slušali da Kanton Sarajevo i Tuzlanski kanton da su uveli sadržaje u predmet istorije koji po nama nisu trebali još da se izučavaju i zbog toga smo odlučili na pritisak raznih udruženja, da đaci u osnovnoj školi i gimanzijama saznaju nešto više o prethodnim sukobima”, kazao je Malešević.
Naglasio je da autori moraju poštovati smjernice za izradu udžbenika u kojima je “navedeno da ništa ne smije biti uvredljivo po druga dva naroda ili nacionalne manjine i toga će se morati držati”.
