Energetski sektor može i mora biti pokretač privrednog razvoja u BiH

Energetski miks je osnova za razvoj energetskog sektora u svakoj zemlji. U principu, u BiH se približno 60 posto električne energije dobiva iz fosilih goriva (termoelektrane), dok je 40 posto iz obnovljivih (hidroelektrane, solarna energija…). Svaka od tri elektroprivrede u BiH ima drugačiji energetski miks.

„BiH je još uvijek vezana za termoenergetski sistem, dakle najviše energije crpimo iz fosilnih goriva, prvenstveno uglja. U okviru koncerna Elektroprivrede BiH posluje sedam rudnika i rudnik Banovići, dok u RS-u imamo Stanare i dva rudnika koja su u sastavu Elektroprivrede RS“, izjavio je za Fokus.ba Admir Softić, pomoćnik za energetiku ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

Kako je Fokus.ba i ranije pisao, BiH značajno mora investirati u energetski sektor kako bi mogla zadovoljiti potrebe privrede i domaćinstava. Tim prije što će 2023. godine pojedini blokovi termoelektrana u BiH vjerovatno morati biti ugašeni i to zbog dotrajalosti.

BiH ima mnogo planova za izgradnju elektroenergetskih objekata i Softić je optimističan da će BiH u budućnosti imati dovoljno električne energije.

„Postoje planovi za izgradnju i termoenergetskih postrojenja kao i onih za obnovljive izvore energije. Mi moramo investirati u ovaj sektor, ali i urediti sektor, dakle zakonodavstvo“, kazao je Softić.

BiH je u obavezi u skladu sa ugovorom o Energetskoj zajednici promovirati i obnovljive izvore energije.

„Moramo napraviti tranziciju ka dekarbonizaciji, dakle smanjenju proizvodnje električne energije iz ugljena. Ali ono što je opredjeljenje ovog Ministarstva jeste održivi energetski miks: i iz fosilinih goriva i iz obnovljivih izvora energije. Sve to uzimajući u obzir i samu sigurnost snabdijevanja. Ovo Ministarstvo donosi krovne politike i koordinira aktivnosti sa entitetskim minisrarstvima, jer je proizvodnja u nadležnosti entiteta. Dakle, nije jednostavno napraviti tu energetsko-klimatsku strategiju“, rekao je Softić.

Direktor Sekretarijata Energetske zajednice Janez Kopač izjavio je u razgvooru za Fokus.ba da BiH ima dosta neiskorištenog potencijala kada je riječ o energiji.

„Kako bi privukla investitore Bosni i Hercegovini je potreban strateški okvir koji će biti u skladu sa Energetskom zajednicom. Potrebna je i veća energetska efikasnost u svim sektorima. Energetska zajednica neće određivati državama kako da kreiraju svoj energetski miks“, rekao je Kopač te dodao da je sa ekonomskog stajališta za BiH najisplativije da ulaže u obnovljive izvore energije.

Ekspert za energetiku Nihad Harbaš dijeli Softićevo mišljenje – da BiH treba eksploatisati konvencionalne, ali i obnovljive izvore energije.

„Od ovih prvih svakako je najznačaniji ugalj kojim BiH obiluje, a od kojeg EU sve više bježi. Obnovljivi izvori svakako trebaju biti budućnost bh. energetike, a to se prije svega odnosi na korištenje prirodnih resursa vjetra, vode, sunca i biomase, te s tim u vezi izgradnja vjetroelektrana, malih, ali i velikih hidroelektrana, elektrana na biomasu, solarnih elektrane, ali i kogenerativnih postrojenja gdje bi se istovremeno proizvodila toplotna i mehanička energije, a zatim i električna. Definitivno, BiH obiluje vodnim i šumskim resursima, ali za njihovo iskorištenje postoje mnoge barijere“, naveo je Harbaš za Fokus.ba.

Dodaje da je BiH generalno neto izvoznik električne energije. Ali postoje periodi u godini kada BiH uvozi električnu energije, odnosno ponajviše neki snabdjevači.

„To u prvom redu zavisi od hidrološke godine i kretanja cijene električne energije na vanjskom tržištu kada se u određenim intervalima više isplati uvoziti električnu energije nego je proizvoditi. Razvoj bh. ekonomije, odnosno privrede zaista ide sporim koracima i sigurno će još proći vremena dok bh. privreda ne dođe u takvu situacija da potrebe za strujom budu veće od onih koje bh. proizvođači mogu postići. Tu ne treba zanemariti i snabdjevače koji mogu obezbjediti električnu energiju proizvoedenu i van BiH po nižim cijenama. Tržište se polako liberalizira, a to znači da struju možete kupiti od koga želite. BiH još uvijek nema dovoljno razvijeno tržište električne energije, ali vrlo brzo i to će postati realnost ponajprije zbog vanjskih uticaja“, kazao je Harbaš.

Profesor na Elekrotehničkom fakultetu u Sarajevu Samir Avdaković nije zadovoljan razvojem energetskog sektora u BiH. Period do 2005. godine smatra periodom obnove sistema, a posljednjih 10-15 godina kao period stagniranja, prije svega u smislu izgradnje novih objekata.

„Treba napomenuti da BiH ipak ima ono što je najvažnije za prevazilaženje stanja u kojem se nalazimo, a to su veoma obrazovani ljudi koji razumiju problem i koji mogu naći odgovore na sve izazove pred kojima se nalazimo. Danas možda svi ovi ljudi nisu uključeni u procese odlučivanja, ali sam siguran da će u budućnosti biti dio ovih procesa“, naglasio je Avdaković.

U svakoj zemlji svijeta energetika predstavlja stratešku i infrastrukturnu privrednu granu, čiji je uticaj na sve ekonomske tokove i razvoj ostalih privrednih grana veoma značajan.

„Isto tako, planiranje je proces u kojem se posebna pažnja posvećuje dugoročnom razvoju, do 30 godina. Izrada dugoročnih planova ima svoja pravila i metodološke pristupe, a predložena rješenja moraju biti predmet javnih rasprava i u konačnici veoma preciznih zadataka kod implementacije postavljenih ciljeva. U našem slučaju smatram veoma bitnim da ovi planovi budu usaglašeni sa institucijama u EU, obzirom da imamo namjere da jednog dana postanemo članica EU“, kazao je Avdaković.

Na Energetskom samitu, koji će biti održan od 25. do 27. aprila u Neumu, jedna od ključnih tema bit će i izgradnja elektroenergetske infrastrukture.

Uoči ovog samita iz USAID-a su naveli da uz prave političke odluke koje se još čekaju, energetski sektor može biti pokretač privrednog razvoja u BiH.