Da li će nakon izbora doći do “mostarizacije” BiH?

Nakon presude u predmetu Sejdić- Finci koja se odnosi na mogućnost kandidovanja svih građana za izborne funkcije u BiH, Pandorinu kutiju „osvježila” je presuda Ustavnog suda BiH iz 2016. godine kojom su izbrisane odredbe iz Izbornog zakona. One se odnose na izbor delegata u Dom naroda Federacije BiH. Po apelaciji Bože Ljubića Ustavi sud je presudio da su zakonska rješenja, prema kojima se vrši popunjavanje Doma naroda Federacije BiH u suprotnosti s Ustavom BiH, odnosno sa principom konstitutivnosti tri naroda, piše Deutsche Welle.

Pravna praznina

“Sada smo došli u veoma opasnu situaciju jer su te odredbe u Izbornom zakonu prestale da važe, a nove nisu usvojene. Stvara se jedna pravna praznina koja bi mogla otvoriti jedan ozbiljan problem jer nemamo propisa na koji bi način izvršili izbor delegata u Dom naroda. To je veoma ozbiljan problem gdje se po kozna koji put pokazuje da imamo problem sa vladavinom zakona i principom pravne sigurnosti“, kaže bivši sudija Ustavnnog suda BiH, Krstan Simić.

Brisanje odredaba iz Izbornog zakona znači praktično da više ne može svaki kanton birati predstavnika svakog od tri konstitutivna naroda u Dom naroda Federacije BiH. Ustavni sud dao je rok od šest mjeseci da se izvrše ove izmjene, što nije urađeno jer nema dogovora između hrvatskog i bošnjačkog političkog bloka. Zadnja šansa je kraj aprila, odnosno kada bi Centralna izborna komisija trebala da raspiše opšte izbore.

Dva suprotstavljena stava

Početkom godine u Parlamentu BiH pala su oba prijedloga, i onaj stranaka okupljenih oko HDZ-a i onaj stranaka okupljenih oko SDA. Prvi je predlagao da se hrvatski delegati biraju iz kantona sa pretežno hrvatskom većinom ali je u tom prijedlogu bio uključen i novi model izbora dva od tri člana Predsjedništva BiH, što nije dobilo potrebnu većinu. Po drugom modelu, koji takođe nije dobio potrebnu većinu svakom od kantona bila je ostavljena mogućnost predlaganja delegata u Dom naroda iz reda sva tri naroda. O mogućim rješenjima predstavnici stranaka trenutno pregovaraju uz posredovanje američke Ambasade i Delegacije Evropske unije u BiH.

Izmjene Izbornog zakona prošle sedmice dogovorile su SDA, SDP BiH, SBB i DF ali koje se odnose samo na implementaciju odluke u slučaju ‘Ljubić’. Međutim, HDZ BiH je već odbio takav prijedlog.

“Precizno smo definisali da je potrebno učiniti simetričnim nadležnosti Doma naroda Parlamenta Federacije i Vijeća naroda Republike Srpske. Rekli da se mora poštovati minimalna zastupljenost po svakom kantonu, da se mora poštovati popis iz 91 godine”, rekao je Šefik Džaferović iz SDA.

EU nema rezervni plan

Oba srpska bloka za to vrijeme stoje po strani jer kažu da je to pitanje za partije sa sjedištem u Federaciji BiH. Ipak Dušanka Mjakić iz SNSD-a kaže da ovo nije način da se donosi ovako važna odluka za narod koji godinama ima problem što mu drugi biraju predstavnike.

„To je poruka da se očito sprema nešto što se zove odgađanje izbora a u ovakvoj konstelaciji odnosa ne treba biti pretjerano pametan da se vidi na šta će to sve izaći“, kaže Majkić.

Izbori neće biti odgođeni, poručeno je više puta i iz Centralne izborne komisije, ali i od predstavnika međunarodne zajednice u BiH. Šef Delegacije EU u BiH, Lars Gunar Vigemark poručuje da EU nema rezervni plan ukoliko BiH upadne u duboku političku krizu i ako do kraja ovog mjeseca ne bude dogovora oko izmjena Izbornog zakona.

Stanje je praktično isto kao u slučaju pregovora u vezi sa presudom Sejdić- Finci jer je jedna strana, srpska, nudila rješenje koje ispunjava samo taj uslov, dok je druga, većina partija sa sjedištem u Federaciji BiH, nudila prijedloge koji su obuhvatali širu izmjenu Ustava BiH. HDZ sada želi da presudu u slučaju Ljubić proširi i na članove Predsjedništva BiH i Grad Mostar dok partije okupljene oko SDA žele samo implementaciju presude.

Tehnička vlast nakon izbora?

„Čini mi se da je u ovom trenutku nemoguće postići dogovor kojim bi svi bili zadovoljni. Sve strane samo pokazuju mišiće ostajući pri tom na svojim zabetoniranim pozicijama. Nemoguće je postići dogovor bez onog što u BiH zovemo međunarodna zajednica“, kaže politička analitičarka Tanja Topić.

Međunarodna zajednica nema konkretan prijedlog već poručuje da samo pokušava da pomogn u dogovoru domaćih lidera. Na kraju, izbori, koji bi trebali da budu raspisani početkom maja biće održani, bez obzira na dogovor oko Izbornog zakona. Međutim, šta će biti nakon izbora i da li će doći do blokade institucija u ovom trenutku ne može niko da tvrdi.

„Protivnik sam nametanja, ali ako imate situaciju da se može blokirati država, visoki predstavnik može, na osnovu ugrožavanja Dejtona da posegne za nekim nametnutim propisom kojim bi se premostila situacija. S jedne strane bi bila manja šteta da se nametne rješenje, jer bi u suprotnom imali tehničku vlast ali sa druge bi bio veliki korak unazad jer nismo u stanju da sami funkcionišemo”, zaključuje Krstan Simić.