Milioni iz državnih budžeta u sivoj zoni predizbornih kampanja

Budžeti za pomoć borcima i nezaposlenim značajno su povećani u izbornoj 2018. pa će se samo u Federaciji izdvojiti dvostruko više novca za zapošljavanje nego što je za te svrhe u prosjeku godišnje potrošeno od posljednjih izbora, pokazuje analiza Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Goraždanski ministar za boračka pitanja Eniz Halilović udvostručio je izdvajanja za pomoć borcima za stambeno zbrinjavanje u 2018. nakon što u prethodnoj godini nije potrošeno gotovo ništa od planiranog novca.

U 2017. godini je od planiranih 80.000 konvertibilnih maraka (KM) potrošeno tek nešto više od 3.000 KM, što je najmanji iznos u proteklih deset godina. Budžet za pomoć borcima za stambeno zbrinjavanje u 2018. od 150.000 KM jedan je od najvećih u posljednjoj deceniji.

Halilović smatra da mu više potrošenog novca ne pomaže kod glasača.

“Ja to ne gledam tako”, kaže Halilović za BIRN BiH.

Sličan obrazac povećanja i smanjenja budžeta za stambeno zbrinjavanje ponavlja se u Ministarstvu za boračka pitanja Bosansko-podrinjskog kantona. Taj se novac jako sporo trošio 2013. pa je većina prebačena u narednu, izbornu 2014. godinu. Isto se ponovilo 2017. godine.

Ministar Halilović, koji je imenovan u aprilu 2017. godine, objašnjava kako veća potrošnja nema veze s izborima, već da novac za stambeno zbrinjavanje jednostavno nisu stigli da potroše prošle godine.

“Bili smo ‘kratki’ s vremenom i morali smo važnije stvari da ispunjavamo – od banja, knjiga, prevoza učenika”, objašnjava Halilović, treći ministar za boračka pitanja u ovom mandatu Vlade.

Zbog toga je u decembru, kako kaže, tražio da se nepotrošeni novac prebaci u 2018. godinu, pa je konačan budžet za stambeno zbrinjavanje dostigao cifru od 150.000 KM.

“Problem je bila smjena ministra. Nisam uspio izvršiti prošle godine pa sam tražio veća sredstva ove godine. Da ima kakve veze s izborima, iskreno nema, jer stvarno ima ljudi kojima su potrebna ta sredstva”, kaže Halilović.

Novca je najviše u izbornoj godini

U budžetu Federalnog ministarstva za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata ove je godine povećan “transfer za rješavanje statusnih pitanja branilaca i članova njihovih porodica” sa sedam na devet miliona maraka, a novac za “pomoć u zapošljavanju boračkih kategorija putem boračkih zadruga” je udvostručen – sa jednog miliona na dva miliona maraka.

Ministar Salko Bukvarević objašnjava kako je budžet za zapošljavanje povećan zbog uspjeha u 2017. godini, “kako bi se i ove godine pomoglo u zapošljavanju što većeg broja pripadnika boračkih populacija i članova njihovih porodica”.

Povećanje budžeta za rješavanje statusnih pitanja boraca rezultat je petogodišnjeg sporazuma koji je Vlada potpisala s predstavnicima boračkih udruženja u junu 2017. godine, objašnjava Bukvarević i dodaje da je plan u narednih pet godina izdvojiti 100 miliona za borce.

“Sve navedene aktivnosti i programska opredjeljenja ovog ministarstva su ustaljena praksa koja se provodi svake godine i nemaju nikakve veze s predizbornom kampanjom”, kaže Bukvarević.

U Kantonu Sarajevo je 2018. godine po prvi put izdvojena značajna suma za advokate optuženih za ratne zločine. Ovu inicijativu najavio je Elmedin Konaković, smijenjeni premijer Kantona Sarajevo. U budžetu je ove godine za „troškove advokata“ planirano 300.000 KM, kojih uopšte nema u projekcijama budžeta za 2019. i 2020. godinu.

Konaković nije odgovarao na pozive BIRN-a BiH za komentar.

U budžetu Vlade, koju je donedavno predvodio, predviđeno je i milion maraka za zapošljavanje mladih. Stavke sa istim nazivom nema u budžetu u dijelu Ministarstva privrede Kantona Sarajevo u 2017., a stavke nema ni u projekcijama budžeta za 2019. i 2020. godinu.

Iz Ministarstva privrede, koje vodi Muharem Šabić, nisu odgovorili na upit BIRN-a BiH.

Ivana Korajlić iz organizacije Transparency International objašnjava da u zemljama regiona “postoje zabrane povećanja javne potrošnje u periodu prije izbora, zabrana zapošljavanja, obaveza objavljivanja svih informacija o svakom izdvajanju, odnosno utrošku”.

“Kod nas toga nema, niti ima ograničenja za korištenje javnih funkcija pojedinaca u izbornoj kampanji”, kaže Korajlić i dodaje da u Izbornom zakonu postoje samo generalne odredbe na koji način mediji potpisuju funkcionere.

Podudarni prioriteti budžeta i predizbornih obećanja

Cikluse povećanja i smanjenja budžeta, kao u Goraždu, imaju i budžeti za zapošljavanje u Federaciji BiH.

Federacija je kroz svoje zavode zapošljavanja od prošlih izbora trošila godišnje u prosjeku oko 33 miliona maraka na programe aktivne politike zapošljavanja oko 9.000 osoba, dok je plan za 2018. godinu za iste programe “težak” 77 miliona KM i njime se planira zaposliti 14.000 osoba.

Analiza BIRN-a BiH o izdvajanjima Federalnog zavoda za zapošljavanje od 2012. pokazuje da se budžeti za zapošljavanje povećavaju tokom izbornih godina.

Tokom 2012. i 2013. taj je iznos bio oko 20 miliona maraka. Tokom 2014. godine, kada su održani posljednji opšti izbori u BiH, budžet se povećao na oko 34 miliona maraka. U 2017. godini budžet je iznosio oko 30 miliona KM za zapošljavanje, da bi u izbornoj 2018. budžet dostigao rekordnih 77 miliona maraka.

Kroz sve svoje programe u 2018. godini Zavod planira potrošiti više od 90 miliona maraka budžetskog novca.

Odluke o izdvajanjima za zapošljavanje donosi Upravni odbor Zavoda. Njega imenuje Vlada Federacije BiH, a članovi političkih stranaka nemaju prepreka da budu u njemu. Tako je Vlada Federacije koju je predvodio Nermin Nikšić iz Socijaldemokratske partije (SDP) 2012. godine imenovala u Upravni odbor, između ostalih, Lidiju Korać, članicu SDP-a.

Ovaj odbor odobrio je povećanje izdvajanja u 2014. godini. Direktor Zavoda tada je bio Kenan Rešo, član SDP-a.

Novi Upravni odbor imenovala je Vlada Federacije koju predvodi premijer iz SDA Fadil Novalić. Odbor koji od 2016. godine vodi Zlatko Hadžiomerović, poslanik iz SDA u Skupštini Hercegovačko-neretvanskog kantona, donio je plan za 2018. godinu kojim se povećava iznos za pomoć u zapošljavanju.

U Zavodu kažu da su sredstva za takozvane aktivne mjere zapošljavanja uvećana ove godine jer je u 2017. porastao prihod od doprinosa osiguranja za slučaj nezaposlenosti od čega se finansiraju službe zapošljavanja.

“Ne postoji mogućnost zloupotrebe sredstava Zavoda od strane političkih partija budući da se poticajna sredstva za zapošljavanje i samozapošljavanje daju na osnovu javnih poziva koji su otvoreni za sve poslodavce i nezaposlene osobe iz cijele Federacije BiH”, kažu iz Zavoda.

Zapošljavanje 100.000 ljudi bilo je jedno od glavnih obećanja SDA tokom izbora 2014. godine.

Iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH potvrdili su za BIRN BiH da je u oba entiteta došlo do povećanja izdvajanja za zapošljavanje u 2018. godini.

Vlada Federacije kasnila je i nije isplaćivala poticaje privatnim kompanijama i poduzetnicima od početka svog mandata 2014. godine. Na nedavnoj hitnoj sjednici Vlada je odlučila isplatiti sva zaostala dugovanja, koja su se popela na 11,5 miliona KM.

“Od sutra već obrađujemo zahtjeve i upućujemo ih prema Ministarstvu finansija za isplate”, kazao je nakon sjednice ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Šemsudin Dedić.

Raniji ministar poljoprivrede Jerko Ivanković Lijanović nedavno je prvostepenom presudom Kantonalnog suda u Tuzli osuđen na devet godina zatvora zbog zloupotrebe položaja tokom podjele poticaja u periodu od 2011. do 2014. godine.

“Na kraju se dokazalo da ljudi koji su dobijali poticaje nisu ni ispunjavali uslove, nego je to korišteno za kupovinu glasova i finansiranje stranaka”, kaže Korajlić.

Ona dodaje da “ništa ne sprečava političare da sve svoje aktivnosti kao funkcionera tempiraju pred izbore i na taj način koriste javne resurse da bi promovisali sebe i svoju stranku” i da je Transparency International podnosio prijave zbog kampanja javnih kompanija sličnih kampanjama stranaka.

“Imali smo situacije kod te kupovine glasova da su ljudi protestovali na ulici što nisu dobili obećane pare, pa ni tu nije bilo nekih sankcija, a kamoli za neke indirektne načine izdvajanja kroz subvencije, socijalnu pomoć, penzije i sve ostale naknade, koje se često povećavaju u predizbornom periodu, što na neki način znači indirektnu kupovinu glasova”, kaže Korajlić i dodaje da su stranke i političari na vlasti u prednosti u odnosu na kandidate koji to nisu “jer raspolažu sredstvima i zaposlenima u institucijama kojima rukovode i javnim preduzećima”.

Korajlić smatra da se ovakva praksa “jedino može riješiti kroz radikalna zakonska rješenja” – zabranu zapošljavanja u javnoj upravi i preduzećima, povećavanja potrošnje i izdvajanja u određenom periodu prije izbora, ili zamrzavanje javne funkcije tokom predizborne kampanje.