Osam dobara i idiličnih predjela za koje BiH traži zaštitu UNESCO-a

Bosna i Hercegovina kontinuirano nastoji upisati nova dobra i idilične predjele na UNESCO-ve liste, a trenutno se radi na osam konkretnih stvari.

Kako je za Fokus.ba navela Zorica Rulj, portparol Ministarstva civilnih poslova BiH, radi se o složenim i dugoročnim procedurama koje iziskuju angažman velikog broja stručnjaka iz različitih oblasti, te investiranje značajnih sredstva u izradu nominacionih fajlova.

“U prethodnom periodu su pokrenute inicijative za upis Prašume Perućica, dijela Nacionalnog parka Una, kao i Jevrejskog groblja u Sarajevu na Listu svjetske baštine. Prašuma Perućica je 2017. godine upisana na Tentativnu listu. Nominacija Jevrejskog groblja za upis na Tentativnu listu je spremna. U 2018. godini će Komitet za nematerijalnu baštinu UNESCO-a razmatrati našu nominaciju elementa nematerijalne baštine ‘Branje trave ive na Ozrenu’ za upis na Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva”, kazala je Rulj za Fokus.ba.

U toku su i aktivnosti na pripremi nominacija sevdalinke, dana kosidbe na Kupresu i nevesinjske olimpijade.

“U narednom periodu se može očekivati i nominacija Čajničkog jevanđelja za upis u Međunarodni registar Pamćenje svijeta”, rekla je Rulj.

Trenutno se na UNESCO-voj Listi svjetske baštine nalaze upisana tri dobra iz BiH: Most Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu, Područje Starog grada oko Starog mosta u Mostaru te Stećci – srednjovjekovni nadgrobni spomenici. U okviru ove serijske nominacije koja obuhvata 28 nekropola sa stećcima iz 4 zemlje, na Listu svjetske baštine je upisano 20 nekropola iz Bosne i Hercegovine.

Na Reprezentativnoj listi nematerijalne kulturne baštine čovječanstva su upisana dva elementa nematerijalne baštine iz Bosne i Hercegovine: Zmijanjski vez i Konjičko drvorezbarstvo.

U 2017. godini su u UNESCO-v Međunarodni registar Pamćenje svijeta upisana i dva dobra dokumentarne baštine: Sarajevska hagada i Rukopisna zbirka Gazi Husrev-begove Biblioteke.

Prvi uslov da se određeno kulturno dobro nominuje za upis na jednu od UNESCO-vih listi baštine je da je u samoj zemlji zaštićeno najvišim mjerama zaštite.

“Sastavni dio svake nominacije je plan upravljanja dobrom kojim su predviđene mjere koje će osigurati adekvatnu zaštitu unutar jasno definisanih granica dobra. Centar za svjetsku baštinu UNESCO-a, kao i sekretarijati Konvencija i programa UNESCO-a u okviru kojih se vode različite liste kulturne baštine čovječanstva, redovno prate stanje očuvanosti svih dobara i implementiranje svih predviđenih mjera zaštite. Najveći izazov predstavlja upravo provođenje predviđenih mjera zaštite”, zaključila je Rulj.